Matijino stoljeće rata: Epska priča predstavljena u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U galeriji Kraljice Katarine Hrvatskoga doma Herceg Stjepan Kosača u Mostaru predstavljena je knjiga Matijino stoljeće rata autora Ivana Šimića.

Predstavljanje je organizirala Hrvatska kulturna zajednica Troplet za sve koji se žele upoznati s ovom epskom, ali i dirljivom obiteljskom pričom u kojoj mnogi mogu prepoznati vlastitu obiteljsku priču.

O knjizi su govorili književnica Anita Martinac, povjesničar dr. sc. fra Robert Jolić te sam autor Ivan Šimić, čije je ulomke čitala Viktorija Pejić, a glazbeni dio programa uveličali su vokalno-klavirski duo Marija Primorac i Zvonimir Pejić.

O knjizi

Matijino stoljeće rata je pripovjedački i stilski nadmoćno napisana epska, tako hrvatska priča o dvadesetom stoljeću koju nećete čitati, već gutati. Preplitanjem fikcije i stvarnih događaja, ne mareći za književno-teorijske zakonitosti i krute žanrovske kalupe, o kojima prema vlastitom priznanju ionako zna malo ili ništa, očigledno dobro upućeni autor donosi svjedočanstva o ljudima i događajima u zaista širokom vremenskom i prostornom obuhvatu, čime tragičnu sudbinu naslovne junakinje uvjerljivo smješta u povijesni kontekst koji je tu sudbinu zapravo presudno i odredio.

Utoliko je ova knjiga istovremeno i Chronique du xxe siècle, kako je u podnaslovu i natuknuto, ali i dirljiva priča o ženi koja je preživjela čak tri rata, izgubivši u svakom od njih nekoga od svojih najrođenijih.

Prvo nas poglavlje – preko Imotskog, Splita i Trsta – vodi na uzbudljivo putovanje od Hercegovine do New Yorka, na kojem pratimo neuspjeli pokušaj Matijina oca Mate da odseli u Ameriku (taj je neuspjeh svojevrsni zaglavni kamen niza kasnijih obiteljskih nesreća), drugo govori o Matinoj tragičnoj sudbini u Prvome svjetskom ratu, od borbi i zarobljavanja u Galiciji do zatočeništva u dubokoj Rusiji, a treće i četvrto o sudbinama njegovih potomaka kroz dvije nove kataklizme, od Hercegovine u Drugome svjetskom ratu do Sarajeva u posljednjem ratu iz devedesetih.

Matija, natkrovljujući lik romana, rođena je 1912. godine. Toj je ženi u prvome od njena tri rata ubijen otac, u drugome joj je ubijen muž, a u trećemu sin i unuk. Matija je umrla 1995. godine, nakon svih tih tragedija kroz četiri generacije.

O autoru

Ivan Šimić rođen je 1964. godine u Dragićini pored Gruda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama, nakon čega je 1989. diplomirao na FESB-u u Splitu. Po povratku u svoje mjesto radio je neko vrijeme kao srednjoškolski profesor.

Pred sami rat sa skupinom je prijatelja pokrenuo lokalnu radijsku postaju, a nekako u isto vrijeme u mjesečniku Hrvatska gruda objavljeni su i njegovi pisani "rani radovi". Kasnije je u godišnjaku grudskog ogranka Matice hrvatske povremeno objavljivao putopise i kratke priče.

Godine 2013. u nakladi Despot infinitusa iz Zagreba objavljena je zbirka njegovih kolumni pod imenom Hercegovac s razlogom. Poslije rata, pa sve do danas, vodi malu privatnu informatičku tvrtku u Grudama. Oženjen je i ima četvero djece.