Mostar: Zanemareni su i zaslužuju više

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zanemareni su i zaslužuju više, poručeno je bosanskom križu s predstavljanja knjige Ivana i Josipa Lovrenovića ''Bosanski križ'' koje se održalo u srijedu navečer u mostarskom Klubu knjige Ivo Andrić.

Lovrenović je rekao kako su ovi križevi utonuli u zaborav te je izrazio bojazan da će spomen na njih opstati samo u ovoj knjizi.

Naveo je kako je to ''endemski fenomen kulturne i kultne snage'', ali da ohrabruje da dijelom njihova vrijednost traje i danas te da su odoljeli svim promjenama moda jer je i religija bila podložna modama.

Naglasio je kako je bosanski križ unikatan u europskim razmjerima i da je do danas od domaće znanosti i kulturne javnosti gotovo neprimijećen.

Kršćanski grobovi, čije su fotografije izložene u Klubu, su se ovim križevima počeli obilježavati do kraja 15. i početkom 16. stoljeća i uvriježen je u geografskom arealu srednje Bosne.

Enes Škrgo, pisac i kazališni umjetnik, kustos muzejske postavke Rodne kuće Ive Andrića u Travniku, naveo je kako ova knjiga, koju je, u suradnji sa Synopsisom, objavila izdavačka kuća Dram radosti iz Travnika, postavila visok izdavački standard kojeg će biti teško doseći.

''Po svojoj spisateljskoj i likovno-fotografskoj serioznosti i obimnosti, po autorskoj koncepciji i štamparskoj opremi, Bosanski križ pridružuje se epohalno najznačajnijem izdavačkom projektu u BiH, Biblioteci Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine izdavačkih kuća Veselin Masleša i Svjetlost u Sarajevu'', napisao je svojevremeno Škrgo o knjizi.

Knjiga na oko 550 stranica objašnjava tu pojavu nadgrobne spomeničke baštine i daje terenski uvid u njezino stanje na oko tridesetak lokaliteta u Srednjoj Bosni, uključujući i više od 330 novih fotografija Josipa Lovrenovića i šest preglednih karata.

Knjiga je ujedno i hommage slovenskoj povjesničarki umjetnosti Paoli Korošec i bosansko-hercegovačkom kolegi Đoki Mazaliću, koji su prvi i jedni pisali o "križevima bosanskim“, a Lovrenović je rekao kako je nakon njihovoh pisanja u bosanskohercogovačkoj historiografiji i kulturi natala jedna praznina sve do ove knjige.

Ivan Lovrenović rođen je 1943. u Zagrebu, odrastao u Mrkonjić-Gradu, živi u Sarajevu. Objavio je tridesetak knjiga ritmizirane proze, romana, kulturnopovijesnih studija, eseja i kronike te književne antologije.

Josip Lovrenović, akademski slikar-grafičar, rođen je 1976. godine u Banjoj Luci. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Varšavi 2005. godine završio dvogodišnji specijalistički Studij. Radi kao scenograf u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

'Bosanski križ' najavljen je kao kapitalno djelo u bibliografiji kulturne povijesti Bosne i Hercegovine. A tko barem prelista knjigu, uvjerit će se da ona to i jeste.