Mostarci, knjige su na ulicama!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

PRONI Centar za omladinski razvoj postavio je na pet lokacija u Mostaru male besplatne ulične biblioteke iz kojih će građani moći uzeti knjigu na čitanje i vratiti je, kao i zamijeniti s nekom drugom.

Aktivnost je provedena u sklopu projekta "Kreiraj sve (mir)", a biblioteke su postavljene ispred Centra za djecu i mlade SPES, Narodnog pozorišta, Hrvatskog narodnog kazališta, u novoobnovljenom parku u Ulici maršala Tita i ispred Centra za kulturu.

Nada da će dugo trajati

Po riječima PR projekta Haruna Šetke, s realizacijom projekta krenulo se prije pola godine i za to vrijeme urađen je veliki broj aktivnosti, a završna od njih je postavljanje uličnih biblioteka.

''Zadnja dva mjeseca smo se bavili kulturom i kulturnim bogatstvom Grada Mostara i na kraju, na Svjetski dan knjige, odlučili smo da Gradu poklonimo pet uličnim biblioteka. Svaka od njih će stajati ispred neke institucije, otvorene će biti 24 sata i svako može da dođe, posluži se, ostavi knjigu koja mu je viška ili uzme nešto što mu se sviđa od dostupnog sadržaja'', kazao je Šetka.

Izrazio je nadu da će postavljene biblioteke dugo trajati te pozvao sve građane da dođu i budu sudionici ove aktivnosti.

''U proteklih sedam dana skupili smo tristotinjak knjiga, a u narednom periodu ćemo pokušat da ih skupimo još. Nadamo se da će biblioteke što više živjeti i pozivam sve građane koji imaju viška knjigu u svom domu da je donesu i doniraju u uličnu biblioteku jer ona će sigurno nekome poslužiti'', poručio je Šetka.

Knjige pravo zaboravljene

Govoreći o značaju projekta, učenik mostarske Gimnazije Danis Čomić kazao je kako kroz navedene aktivnosti mladi mogu da upoznaju više pisaca iz naše regije, da saznaju više zanimljivih informacija, te da posjete neke od muzeja za koje možda nisu ni znali da postoje.

''Zanimljivo je i da u gradu možemo da imamo javne biblioteke s obzirom na to da su kod nas trenutno knjige pravo zaboravljene, a smatram da bi trebale biti dostupnije, jeftinije i zanimljivije. Nadam se da će ljudi ovo primijetiti i da će donijeti neke knjige koje imaju kući a koje im ne trebaju'', poručio je Čomić.

Postavljanje uličnih biblioteka implementira se u okviru projekta "Kreiraj sve (mir)" koji se realizira zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Pričaonica

S druge strane, Narodna knjižnica Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru u posljednjih sedam godina upriličila je više od 800 aktivnosti u vlastitoj ili suradničkoj organizaciji pa je tako i u petak prigodnom 'pričaonicom za djecu' obilježila Svjetski dan knjige i autorskih prava.

Pričaonica pod nazivom "Stavi svoj prstić na lik iz priče i poslušaj priču" održana je na platou ispred Knjižnice, a gošća, pripovjedačica, bila je kreativna knjižničarka Osnovne škole Petra Bakule, Sanja Primorac.

Na nju kažu da je "pripovjedačica ljekovitih priča, krojačica, iscjeliteljica staroga kova što za svaku boljku nudi čarobna slova".

Knjižničarka je također izradila maštovitu suknju na kojoj su djeci prikazani omiljeni likovi iz svijeta bajki i najomiljeniji junaci dječje književnosti.

Na ovaj dan slavlja knjige, knjižničarka je sudionike pričaonice uvela u raznoliki svijet mašte i kreativnosti, a sve s ciljem poticanja kulture čitanja te stjecanja navike posjeta knjižnici.

Čitanje kao bijeg

Istim povodom, Klub čitatelja-debatni klub, koji djeluje u sklopu spomenute knjižnice, obradio je knjigu "Grad lopova", autora Davida Benioffa.

Radnja započinje najhladnije zime u povijesti, u izgladnjelom gradu pod opsadom, a dvojica zatvorenika bačeni su zajedno u prilično beznadnu avanturu. Lev, sramežljivi tinejdžer i zaljubljenik u šah, i Kolja, karizmatični hazarder. Imaju tjedan dana za vrlo neobičnu misiju: pretražiti opustošenu unutrašnjost Rusije u potrazi za tucetom jaja. Ako se vrate u Petrograd praznih ruku, umrijet će...

''Klub čitatelja osmišljen je kao bijeg, kao utjeha. Mjesto gdje smo slobodni govoriti o bilo čemu, postavljati pitanja i tražiti odgovore. Želimo da to bude mjesto u kojem možemo uvijek naići na razumijevanje'', kazali su Debatnog kluba.