Aleksa Šantić

Navršilo se 155 godina od rođenja velikog mostarskog pjesnika

Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se period od 1904. do 1912. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heinea.
Kultura / Knjige | 28. 05. 2023. u 00:15 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: SeeSrpska / Aleksa Šantić (Mostar, 27. svibnja 1868. – Mostar, 2. veljače 1924.) 

Navršilo se 155 godina od rođenja slavnog mostarskog pjesnika Alekse Šantića.

Šantić je rođen 27. svidnja 1868 u Mostaru, gdje je stekao osnovnu naobrazbu, a potom je polazio Trgovačku školu u Ljubljani, da bi kasnije radio kao trgovac u Mostaru.

Potom se posvetio književnosti i kulturnoj djelatnosti. Pisao neoromantičarsku ljubavnu, pejzažnu i zavičajnu liriku elegična tona u rasponu od idiličnih ugođaja slika djetinjstva do turobnih, a sporadično i socijalno-kritičkih slika suvremenosti.

Napisao je i dvije uspjele jednočinke u stihu, Pod maglom (1907) i, prema motivima narodne balade, Hasanaginicu (1911).

Video: EMINA - Aleksa Šantić ( govori: Bogdan Vorkapić )

Ljubavnim pjesništvom nastalim pod utjecajem muslimanske narodne pjesme stekao je trajnu popularnost i status barda srpskoga te bosanskohercegovačkoga pjesništva orijentalnoga ozračja.

U rodoljubnom pak pjesništvu služio se njegoševskom stiliziranom frazom u maniri devetnaestostoljetne sentencioznosti i patosa.

Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se period od 1904. do 1912. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heinea.

S njemačkoga je osim Heinea prevodio i Friedricha Schillera.

Pjesme je skupio u više izdanja zbirke Pjesme (1891., 1901., 1908., 1918) te u zbirci Na starim ognjištima (1913).

Šantić je bio je jedan od osnivača kulturnog lista "Zora", kao i predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle". Tu je upoznao i družio se sa poznatim pjesnicima tog doba: Svetozarom Ćorovićem, Jovanom Dučićem, Osmanom Ðikićem...

Godine 1903. u časopisu "Kolo" objavljena je Šantićeva pjesma "Emina" koja se smatra jednom od najljepših ljubavnih pjesama s početka 20. stoljeća. Pjesma je navodno posvećena Emini Sefić, kćerki mostarskog imama.

S obzirom da je spominjana Emina tada još bila dijete, moguće je da se u Šantićevoj pjesmi ipak radilo o fikciji posvećenoj njegovom idelu žene.

Video: Jadranka Stojakovic - Sto te nema

Kako to često biva u životu jednog umjetnika – Šantić je volio baš onu koja mu nije bila suđena, Anku Tomlinović. Po Dučićevim riječima, i Anka je neizmjerno voljela mostarskog romantika.

No, zbog obiteljskog otpora, prije svega zbog različitih vjera i društvenog statusa, od te ljubavi ništa nije bilo.

Anka se kasnije za dosta starijeg čovjeka iz Zagreba i zauvijek napustila Mostar. Aleksa se pak nikad nije ženio.

Aleksa Šantić umro je u Mostaru 2. veljače 1924. godine od tuberkuloze.

Video: Dragan Stojnic (Aleksa Šantić) - I opet mi dusa sve o tebi sanja
Kopirati
Drag cursor here to close