Patrijarhat ne bi uspio da nema čvrstu podršku žena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Književnica Tanja Mravak živi daleko od književnih centara, nije posebno istaknuta u aktivističkim i feminističkim kulturnim krugovima, no unatoč tome ili baš zbog toga - svojim kratkim pričama uspješno prikazuje privatnu sferu žena i muškaraca.

S Tanjom smo razgovarali uoči njenog predstavljanja knjige ''Naša žena'' u Širokom Brijegu, koja se održala u sklopu književnog programa West Herzegowina Festa ''Kratka priča o kratkoj priči''.

Knjiga o tihim patnjama žena

Mravak u knjizi kratkih priča piše o ženama iz nekog drugog kuta otvarajući oči čitateljima da drugačije vide obiteljske i međuljudske odnose kao i sam pogled na ženu u našem društvu. Riječ je zapravo o prikazivanju realiteta ženske svakodnevice, o feminizmu bez feminističke teorijske prtljage, o književnosti koja nije niti sudište, niti učilište, niti pozornica za deklamaciju čvrstih stavova i poruka.

''Puno stvari se u našem društvu događa prije eskalacije, prije nego se uključe udruge i borkinje za ženska prava. Oni se uključuju najčešće kada bukne požar.  Moja knjiga govori o situacijama koje se događaju prije toga, o situacijama koje su prešućene, neviđene i koje su svakodnevne tihe patnje mnogih žena'', ispričala je za Bljesak.info Mravak.

Pročitajte još

WHFest: Majstorica priče o priči

Radnja knjige smještena je u Dalmaciju, ali autorica kaže kako je ona univerzalna.

''Radnja je smještena u Dalmaciju jer poznajem  mentalitet i jezik, ali to je univerzalno, gdje god sam predstavljala knjigu, u Budimpešti, Sloveniji širom Hrvatske, publika se uvijek prepozna'', rekla je Mravak.

Iako su je brojni nazvali 'tihim borcem za ženska prava', Mravak skromno kaže, kako ona samo zapisuje život 'običnih žena'.

 ''Borkinje i borci za prava žena, žive taj život, ja samo zapisujem situacije koje prolaze ispod radara, koje se događaju prije pobune i bune koje se nekada i ne dogode'', kaže Mravak. Smatra, da se u našem društvu, ne mogu spriječiti patrijarhalna ponašanja.

''Svima nama je potrebna edukacija. Potrebna je edukacija cijelog društva mislim i na žene i na muškarce. Posebno muškarce koji su obilježeni patrijarhatom, jer svako ponašanje prema drugoj osobi koje je nadmoćno, nije zdravo ponašanje i to nije znak mentalnog zdravlja'', rekla je Mravak, još jednom podvlačeći kako nam treba dobar odgoj koji će dovesti do mentalnog zdravlja društva.

''Treba dovesti do osvještavanja mnogih stvari i posljedično do nekih normalnijih odnosa. Mnoge žene podržavaju patrijarhalne obrasce ponašanja, patrijarhat ne bi uspio da nema čvrstu podršku žena, koje možda nisu ni svjesne da to rade'', zaključila je Mravak.

Književnost i defektologija

Iako je proglašena kraljicom kratkih priča, Tanja Mravak zapravo je defektolog po struci. Zaposlena je kao defektolog u Centru za autizam, Split.

Nismo mogli a ne upitati, kako su povezane ove njezine dvije ljubavi.

''Moja struka i pisanje nisu direktno povezane, počela sam pisati jer volim čitati, potakle su me neke situacije koje sam doživjela kad sam radila na Visu. Otočni život je drugačiji od života na kopnu i pravo je zanimljiv. To nije samo mala sredina, nego je sredina iz koje se ne može lako izmaknuti. Svi su odnosi intenzivniji, meni je to bilo jako zanimljivo, i puna tih dojmova imala sam potrebu to zapisati i tako nekako je sve krenulo. Što se tiče rada u autizmu, to je jedan ekstreman oblik nedostatka komunikacije, i onda me to potaknulo na razmišljanje; koliko mi ''tipični'' ljudi ne razumijemo jedni druge, ne odgovaramo jedni drugima i ne čujemo se'' rekla je Mravak.

Mravak je prokomentirala i West Herzegowina Festival, koji je po njezinom mišljenju sjajan, jer daje priliku za mlade, a kaže ima i vrijednu i novčanu nagradu za autore.

''Jako je rijetko, ne znam jel uopće ima tolika nagrada za kratke priče. Vrlo je važno da su mladi ljudi motivirani, pisanje je na kraju krajeva posao koji se treba materijalno nagraditi'', rekla je Mravak, komentirajući kako je ove godine, kao i prošle, atmosfera festivala odlična, te nimalo ne zaostaje za drugim festivalima.

''Drago mi je da su mladi autori, ne samo pisci, nego i glazbenici i filmaši, prepoznali festival kao mjesto na kojem se mogu promovirati. Tko god ima potrebu kreativno se izraziti i na tome ozbiljno radi, WHF je pravo mjesto'', zaključila je Mravak.