Ivan Sergejevič Turgenjev

Prije 140 godina umro je velikan ruske proze impresioniran modernim Zapadom

Poznatija njegova djela su zbirka novela Lovčevi Zapisi (1852.), romani Rudin (1856.), Plemićko Gnijezdo (1859.), Očevi i djeca (1862.) zatim zbirke crtica Pjesme u prozi (1878.) i Senilia (1882.).
Kultura / Knjige | 03. 09. 2023. u 11:17 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Zabavnik / Ivan Sergejevič Turgenjev, ( Orel, 9. studenog 1818. – Bougival, 3. rujna 1883.)

Ruski književni velikan Ivan Sergejevič Turgenjev (ruski Ива́н Серге́евич Турге́нев) preminuo je na današnji dan prije 140 godina, 3. rujna 1883. u Bougivalu, Francuska.

Rođen je u ruskom gradu Orelu 9. studenog 1818. godine. Bio je ruski vlastelin koji je većinu života proveo u Njemačkoj i Francuskoj gdje je bio u društvu velikih književnika poput Emila Zole, Gustavea Flauberta i braće Goncourt te je tako stekao popularnost na zapadu i samim time imao utjecaj na neke druge književnike.

Nakon 1847. živio pretežno na imanju francuske pjevačice Pauline Viardot-García.

U časopisu Sovremennik objavio je 1847. prvi ogled iz knjige Lovčevi zapisi (Zapiski ohotnika, 1852), u kojoj u novelama, okupljenima oko lirskoga pripovjedača, niže poetizirane likove talentiranih ruskih seljaka, kao i opise prirode, šuma i stepa srednje Rusije, paradigmatske za ruski prostor.

Poznatija njegova djela su zbirka novela Lovčevi Zapisi (1852.), romani Rudin (1856.), Plemićko Gnijezdo (1859.), Očevi i djeca (1862.) zatim zbirke crtica Pjesme u prozi (1878.) i Senilia (1882.).

Zajedno s mlađim kolegama Dostojevskim i Tolstojem je bio od ključnih pisaca koji je u velikoj mjeri doprinio da ruska književnost dobije svjetski status.

Njegovo djelo Očevi i djeca smatra se jednim od najvažnijih romana 19. stoljeća.

Turgenjevljevi romani odlikuju se čvrstom strukturom; u središtu je pripovjedačeve pozornosti socijalno i psihološki motiviran karakter, koji se suodnosi s drugim likovima (osobito su uspješne poetizacije ženskih likova), ali redovito postaje gubitnikom zbog nedostatka volje i energije.

Zbivanje se najčešće odvija na vlasteoskom imanju (rus. usad’ba), a prate ga pjesnički opisi prirode, niz "romantičnih" veduta s Rajne, pa i poetizacija urbanih cjelina (Venecija).

Turgenjev je bio impresioniran modernim društvom u Zapadnoj Europi, pa se u domovinu vratio kao "zapadnjak", što je bila sušta suprotnost tadašnjem "slavenizmu", i vjerovao je da Rusija može postati boljom zemljom imitirajući Zapad i ukidajući zastarjele institucije kao što je kmetstvo.

Video: IVAN TURGENJEV - MUDROSTI VELIKOG RUSKOG KNJIŽEVNIKA
Kopirati
Drag cursor here to close