Bosanski križ
U Mostaru zadivljujući znak do danas gotovo neprimijećen
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Knjiga ''Bosanski križ, nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti'', koja otkriva malo poznatu umjetnost monolitnih stela oblikovanih u antropomorfne križeve, a za koju je tekst napisao Ivan Lovrenović a fotografije snimio Josip Lovrenović, bit će predstavljena u Mostaru 4. svibnja u 19 sati u Klubu knjige Ivo Andrić.
U predstavljanju knjige, koja je objavljena u nakladi 'Dram radosti' iz Travnika i 'Synopsisa' iz Zagreba, sudjelovat će Ivan Lovrenović, Josip Lovrenović, Fatima Maslić, Snježana Köpruner te Enes Škrgo.
Autori knjige su istraživali stare katoličke nadgrobne spomenike u arealu, čije geografske vrhove označavaju Varcar (Mrkonjić-Grad), Kotor-Varoš, kraj oko Zenice, istočni obod Livanjskoga polja, te visoka ramska sela kod Prozora.
Govoreći o knjizi na jednom sarajevskom predstavljanju, Ivan Lovrenović je naveo da je Stara Bosna ostavila jedan ''zadivljujući kulturni znak, unikatan u razmjerima balkanskim i europskim, a do danas od domaće znanosti i kulturne javnosti gotovo neprimijećen''.
''Riječ je o uspravnim nadgrobnim pločama oblikovanim kao antropomorfni križevi. Njima su se kršćanski grobovi počeli obilježavati od kraja XV i početkom XVI stoljeća, nakon što je učvršćenjem osmanske teokratske države i islamske civilizacije u Bosni i Hercegovini nastalo društvo s tri oštro razdvojene religije/konfesije'', rekao je Lovrenović.
Prema njegovim riječima, prethodna srednjovjekovna nadgrobna kultura stećaka, zajednička svim stanovnicima Bosne i Huma, tada zamire, a obilježavanje grobova se diferencira konfesionalno. Taj novi oblik kršćanske nadgrobne skulpture, koji tada nastaje, vremenom se duboko uvriježio kod katolika u užem geografskom arealu srednje Bosne.
''Ta kultna umjetnost održala se kroz nekoliko stoljeća sve do danas, te se kroz to vrijeme mijenjala i razvijala zanimljive mikroregionalne razlike, ne napuštajući početnu zamisao antropomorfnoga križa'', naveo je Ivan Lovrenović.