Više smo čitali u pandemiji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako je protekla godina utjecala na čitateljske navike, odnosno je li potreba za čitanjem bila izraženija uslijed pandemije, Naratorium redakcija saznati kroz razgovor s uposlenicima biblioteka u našoj zemlji.

 Što se najviše tražili, ali i to kako su biblioteke u novonastalim okolnostima organizirale rad - Svim raspoloživim kapacitetima, poštujući sve mjere i preporuke prevencije širenja virusa, usluge korisnicima pruža JU Biblioteka Sarajeva, ispričala je Amela Đelilović-Malešević, bibliotekarka u ovoj ustanovi. Uposlenici tijekom radnog vremena nose zaštitne maske, što je obvezujuće i za korisnike, a ova preventivna mjera ne sprječava ugodnu komunikaciju i razmjenu informacija. Za povrat bibliotečke građe postavljene su kutije ispred ulaza. Knjige prolaze proces čišćenja i dezinfekcije, pa se ponovno mogu posuditi s vremenskim razmakom od 72 sata. Ipak, većina programskih aktivnosti premještena je u virtualni svijet, a neke su obustavljene i prolongirane.

''U vrijeme lockdowna i obustavljenog rada s korisnicima bibliotečkih usluga (od ožujka do svibnja 2020. godine) na pozajmnim odjeljenjima JU Biblioteka Sarajeva je uvela dežurni mobilni broj putem kojeg su korisnici mogli dobiti sve informacije o početku rada, produžiti pozajmljenju bibliotečku građu i dobiti određene publikacije u PDF formatu iz Digitalizirane zbirke JU Biblioteka Sarajeva (Kolekcija starih i rijetkih knjiga, serijskih publikacija, dokumenata i druge građe o Sarajevu i Bosni i Hercegovini), sudjelovala u obilježavanju Međunarodnog dana i noći knjige i autorskih prava, sudjelovala u edukaciji Kulturne i kreativne industrije u institucijama kulture u Kantonu Sarajevo i Festivalu dramskog, literarnog, likovnog i muzičkog stvaralaštva – FEDU on line 2020, pokrenula je online čitanje priča, organizirala online biblioterapiju Čitanje kao lijek sa sve zainteresirane korisnike društvenih mreža, te redovito ažurirala sadržaje na društvenim mrežama  i YouTube kanalu,  ističe Đelilović-Malešević.

Korisnici ove biblioteke su različitih starosnih grupa i posuđuju publikacije u skladu s afinitetima ili potrebama. Učenici osnovnih i srednjih škola posuđuju obavezne lektirne naslove i publikacije koje čitaju u slobodno vrijeme, studenti - stručne knjige iz svih naučnih disciplina, akademski građani i penzioneri - najnovija izdanja beletristike, najnovije knjige bosanskohercegovačkih autora i autora iz regije, naučno – popularnu literaturu.

''Istovremeno korisnici čitaju i klasike bosanskohercegovačke književnosti, poput djela Andrića, Sijarića, Selimovića, Sušića. Djeca i mladi shodno svojim afinitetima i književnim ukusima čitaju različite naslove kao što su djela nagrađivanih autora dječje književnosti: David Walliams, Sanja Polak, Bianca Pitzorno, Nura Bazdulj Hubijar, Branko Ćopić, Sanja Plić, Sara Mlinovski, Mirsad Bećirbašić, Liz Pichon, Kinney Jeff, Enid Blyton, Smale Holly, Luiz Renison, Tolkien John,  Stephanie Meyer, Green John. Zatim, inspirirajuće naslove poput „Priče za laku noć za djevojčice buntovnice“, serijal Harry Potter je podjednako interesantan kako djeci tako i mladima, mlađi čitatelji čitaju slikovnice i ilustrirane enciklopedije za djecu, različite izbore bajki i drugih fantastičnih priča. Iznenađujuća je i ohrabrujuća potražnja za dobrom književnošću - klasicima, dobitnicima nagrade Nobel i drugih književnih nagrada. Korisnici često čitaju publikacije iz oblasti filozofije, sociologije, popularne psihologije, povijesti itd. Starije generacije čitatelja čitaju na osnovu afiniteta, obrazovanja i "navika". U većini slučajeva čitaju povijesne romane, biografije kao i nagrađivane romane, stranih i domaćih autora, putopise i memoare'', navela je Amela Đelilović-Malešević.

Narodno-univerzitetska biblioteka RS iz Banjaluke je, prema riječima bibliotekarke Aleksandre Rendić, početkom pandemije morala pleksiglasom pregraditi prilaz svom knjižnom fondu, te on nije više slobodno dostupan.

''To je jedini nedostatak ovoga svega. Naši korisnici ne mogu ući sami u fond, ne mogu više gledati knjige, mi im donosimo tražene naslove. Traže knjige, prave popise ili dođu pa im mi izaberemo neku literaturu ovisno o njihovim afinitetima. Obično dvoje kolega radi na pozajmnom odjeljenju. Distance su obvezne, nošenje maske je obvezno, kako radnici biblioteke, tako ni korisnici ne mogu ući bez maske. U tom periodu smo osigurali i UV lampu u jednu prostoriju u suterenu biblioteke, gdje se knjige nakon korištenja prvo odnesu kada korisnik izvrši povrat. Svaku knjigu potom dezinficiramo i tek onda vraćamo nazad u fond. Otvorili smo i online servise koji nam omogućava sustav u koji smo uključeni. Pozajmljivanje knjiga u našem informativno-pozajmnom sustavu je automatizirano. Preko 96.000 naših naslova je unijeto u COBISS sustav. Naši korisnici sve to mogu da pretraže od kuće. Prije pandemije smo imali praksu online rezervacije knjiga. Preko Play storea aktivirali smo aplikaciju koju svaki korisnik može skinuti, te jednako kao član biblioteke sa svojom članskom kartom može naručivati knjige i čekati obavještenje iz biblioteke da je građa slobodna i da dođe po nju'', objašnjava sistem rada ove biblioteke Rendić.

Uposlenici u ovoj biblioteci stekli su utisak da se tijekom pandemije čitalo više nego inače.

''Na primjer, dobivamo nove korisnike koji su se upisali u biblioteku a već su umirovljenici. Nisu nikada prije dolazili u biblioteku. Dosta se čita klasična književnost, ali najviše se traži štivo za opuštanje. U ovo vrijeme korisnici ne žele da ih nešto opterećuje. Često nam kažu: “Ne želim da mislim, da se opterećujem, ne mogu da putujem, ne mogu da se družim, vi ste spas u ovakvim situacijama”. Pored toga, traži se jako puno popularne psihologije i medicine'', ispričala je Aleksandre Rendić.
 
Ova biblioteka izdvaja i preporučeni mini fond knjige. Rade i nove plakate, izlažu do 40-ak novih, najaktualnijih naslova. Prisutni su i na Facebooku,  a putem Zooma daju tečajeve srpskog jezika za strance. Također organiziraju književne debate i susrete online.

Prilagođen rad

Bibliotekarka Narodno-univerzitetske biblioteke RS još dodaje da u ovoj instituciji nisu prekidali rad, ali su ga prilagodili.

''Nemamo ograničen broj knjiga koje se mogu iznijeti iz biblioteke. Mogu svi ponijeti knjiga koliko misle da mogu pročitati za 21 radni dan za koliko se knjige trebaju vratiti. Ne naplaćujemo zakasnine. Povratna informacija je da to dobiva pozitivan odjek. Korisnici reagiraju odgovorno. Ne zadržavaju knjige. Radimo i imamo puno posla'', zaključuje Aleksandra Rendić.

Merima Lendo rukovoditeljica Sektora za informacije i usluživanje korisnika Nacionalne i univerzitetske biblioteka BiH u Sarajevu, rekla nam je da je NUBBIH, posebno u Sektoru usluživanje korisnika, zabilježio neizbježan pad u svom redovnom poslovanju. U periodu lockdowna NUBBiH je bila zatvorena za korisnike. Nakon što su restriktivne mjere izmijenjene, Biblioteka je ponovo otvorila vrata, ali uz poštivanje svih epidemioloških mjera te smanjenog broj korisnika u čitaonicama.

''Korisnici koji su najčešće posjećivali Biblioteku bili su naučni radnici, istraživači, pa se u skladu s tim povećalo korištenje periodike i stručne građe u odnosu na prethodni period. Radnici su organizirali rad u smjenama uz skraćeno radno vrijeme, zatim rad od kuće za vrijeme lockdowna, a treba napomenuti da su cijeli period bili dostupni za svoje korisnike preko e-maila, gdje je bio povećan broj upita. Tijekom pandemije korisnici su najviše koristili dnevnu štampu – staru periodičnu publikaciju, kao što su Oslobođenje, Dnevni Avaz, Jutarnje novine, Slobodna Bosna, Večernje novine... i mnoge druge naslove periodičnih publikacija…'', ispričala je Merima Lendo.

Kada je posrijedi Narodna biblioteka Mostar, iz ove institucije su kazali da su po preporuci Kriznog stožera HNŽ-a, obustavili rad u periodu prošlogodišnjeg lockdowna. Sve aktivnosti usmjerili su na online platforme, gdje su bili u svakodnevnom kontaktu i komunikaciji s korisnicima.

''Na online platformama obilježili smo sve značajne datume vezane za bibliotekarstvo i književnost (Svjetski dan poezije, Svjetski dan knjige i autorskih prava itd), a koje su obuhvaćale period zatvaranja. Nakon normalizacije situacije, uposlenici Narodne biblioteke Mostar započeli su rad u smjenama uz poštivanje svih epidemioloških mjera i preporuka. Možemo se pohvaliti da je Narodna biblioteka Mostar nastavila odlično poslovanje i u toku pandemije. Iznimno smo zadovoljni brojem posjetilaca i korisnika usluga biblioteke. Smatramo da se stanovništvo Mostara u toku pandemije “vratilo” čitanju te da su tako ispunjavali slobodno vrijeme, optimistični su iz ove mostarske biblioteke. Dodaju da je povećana zainteresiranost za bosanskohercegovačke autore.

Nova rutina

Zorica Marić, voditeljica službe za rad s korisnicima Narodne knjižnice HNŽ Mostar ispričala je da ova biblioteka i u specifičnim okolnostima pandemije prilagođava svoje poslovanje nastojeći biti na usluzi korisnicima.

''Razvili smo novu rutinu u posudbi i povratu knjiga, vraćene knjige odlažemo u karantenu na 72 sata, potom ih dezinficiramo i ulažemo u police, pridržavajući se svih epidemioloških mjera. Djelatnici Knjižnice osigurali su pružanje svih usluga čija se dostupnost mogla omogućiti na posredan način – odgovorima na telefonske upite, one upućene elektroničkom poštom ili nekim drugim elektroničkim putem. Tijekom lockdowna na Facebook stranici naše Knjižnice pružili smo bogat sadržaj namijenjen djeci, mladima, ali i onima zrelije životne dobi. Čitatelji su u svakom trenutku, putem odgovarajućih tekstova, informirani o svim važnijim datumima i zanimljivostima vezanim za knjigu i čitanje. Sve ono što smo do tada radili u prostoru Knjižnice, pokušali smo prilagoditi online okruženju'', izjavila je za Naratorium Marić.

Online su obilježili Međunarodni dan dječje knjige, Mjesec hrvatske knjige, Svjetski dan knjige i autorskih prava, Međunarodni dan pismenosti, Nacionalni dan svjesnosti o knjižnicama (NAD), a svakog su dana nudili zanimljivosti vezane za knjigu i književnost, kvizove i online priče iz Narodne knjižnice HNŽ. Objavljivali su videouratke čitanja priča, te tako ušli u domove korisnika.

''Uvidom u statističku bazu podataka u periodu pandemije koronavirusa sa žaljenjem moramo konstatirati da je smanjen broj posjeta Knjižnici. Čita se još uvijek premalo s obzirom na broj učenika i studenata u našem gradu, ali ipak se bilježi značajno poboljšanje, prvenstveno u posudbi popularne književnosti'', kaže Marić.

Narodna knjižnica HNŽ Mostar u vrijeme pandemije pokrenula je novi program pod nazivom Knjiga na poziv, koji omogućava dostavu knjiga starijim i nemoćnim osobama te osobama s invaliditetom.

Nataša Trifković iz Matične biblioteke u Istočnom Sarajevu je tijekom razgovora za Naratorium rekla da ova ustanova nije radila s korisnicima dva tjedna u ožujku prošle godine. U travnju s korisnicima su radili od 8 do 13 sati, s tim da nisu radile čitaonice. Od svibnja biblioteka radi s korisnicima u punom radnom vremenu od 8 do 19 sati.

''Rad je organiziran tako da na svakom odjeljenju radi jedan zaposleni, čitaonice rade, ali s ograničenim kapacitetom, umjesto četiri osobe za stolovima, koji inače imaju pregrade, sjede dvije. Ulazak na odjeljenja dozvoljen je samo za dvije osobe, uz poštovanje fizičke distance. Maska je obavezna'', ističe Trifković.

Prošle godine otkazane su sve promocije, a ove su organizirali dvije, uz poštivanje svih epidemioloških mjera. Ostali bibliotečki poslovi rade se kao i prije pandemije. Prošle godine u Matičnu biblioteku učlanjeno je 4.520 korisnika, što je više u odnosu 2019. Broj fizičkih posjeta biblioteci je nešto manji, ali biblioteka je izašla u susret korisnicima pa se može posuditi veći broj knjiga, a rokovi za posuđivanje produžavaju se elektronski (automatiziranom pozajmicom i mailom) ili telefonom.

Kao i prethodnih godina, najviše se čitaju knjige koje preporučuju određene izdavačke kuće, odnosno beletristika i književni hitovi. Pored toga čitaju se i različiti žanrovi u zavisnosti od uzrasta korisnika, obrazovanja i čitalačkih navika. Na izbor, mišljenja je Nataša Trifković, utiču filmske adaptacije i serije.

Bibliobus vozi

Novinari su kontaktiralu  i Biblioteku za slijepa i slabovidna lica u BiH iz Sarajeva, koja je jedinstvena institucija u zemlji, a slijepim i slabovidnim osobama omogućava korištenje bibliotečke građe u njima dostupnim tehnikama (audio-digitalna tehnika, Brajevo pismo i uvećani tisak). Ova biblioteka, kako ističe njen direktor  Sakib Pleh, možda je i jedina ustanova koja tijekom proteklog perioda nije prekidala rad niti jedan dan.

''Od samog početka pandemije organizirano smo našim bibliobusom dovozili radnike na posao i nakon završenog radnog vremena vraćali na kućne adrese, a pri tome smo poštovali sve epidemiološke mjere. Kao institucija naučili smo da se svojim trudom i zalaganjem borimo, jer je poznato da ova biblioteka spada među sedam institucija kulture od značaja za BiH koje nemaju riješeno pitanje redovnog financiranja, tako da su nas novonastale okolnosti samo ojačale, jer mi pandemiju živimo od Daytona. U posljednje vrijeme, zahvaljujući volonterima koji se dobrovoljno javljaju da podare svoj topli glas korisnicima biblioteke, mi smo umnogostručili naš književni fond koji u ovom momentu iznosi 30.185 bibliotečkih jedinica, a koje koristi 1.344 slijepa lica širom svijeta'', objašnjava Pleh.

Direktor biblioteke za slijepa i slabovidna lica u BiH kaže da su u razdoblju pandemije korisnici ove biblioteke čak i po deset puta više posuđivali knjige, a broj korisnika se također znatno povećao.

''Značajnim je istaknuti, da se povećao i broj korisnika kojima su knjige dostavljane na kućnu adresu, pogotovo zato što veliki broj njih jeste iz kategorije 65+ kojima nije bilo dozvoljen izlazak iz kuće da bi mogli doći u biblioteku. Zato su imali nas koji smo svakodnevno našim bibliobusom odvozili knjige na kućne adrese'', zaključio je Sakib Pleh.

Sagledavajući, na kraju, sve što su kazali bibliotečki profesionalci, redakcija je zaključila da su se biblioteke u našoj zemlji su uglavnom na uspješan način prilagodile uvjetima rada u pandemiji. Većina njih ističe da je i broj korisnika, ali i broj posuđivanih naslova bio u porastu. Građani su, čini se, ipak sada u knjigama našli dobru mogućnost da iskoriste svoje vrijeme, nadamo se da će se taj trend zadržati i kada pandemija bude prošlost.