Zanimljivi život i porijeklo autora "Gospodara prstenova"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Engleski književnik John Ronald Reuel Tolkien rođen je na današnji dan prije 130 godina, 3. siječnja 1892. u južnoafričkom gradu Bloemfonteinu.

Tolkien je jednom prilikom od svoje tetke Grace saznao priču o povijesti svog prezimena. Rekla je kako je obiteljsko ime izvorno bilo 'von Hohenzollern'. Za opsade Beča 1529. godine, George von Hohenzollern izveo je uspješan prepad na Turke pa je dobio nadimak 'Tollkühn', što znači 'ludo hrabar'.

Obitelj je također vjerojatno bila ženidbeno povezana s francuskim plemstvom: francuska verzija imena Tollkühn bila je du Téméraire. Teta Grace ispričala je i priču o tome kako je obitelj anglizirala svoje prezime kako bi izbjegla giljotinu za vrijeme Francuske revolucije.

Tolkien je za života bio književnik, pjesnik, filolog i sveučilišni profesor. Naravno, široj javnosti je najpoznatiji kao autor djela Hobit, Gospodar prstenova i Silmarillion.

Studirao na Sveučilištu u Oxfordu, gdje je intenzivno proučavao klasične i germanske jezike. Kao strastveni filolog, za njih je osmislio i posebne jezike, većinom po uzoru na finski i velški.

Rekonstruirao je i izumrle jezike poput srednjevjekovnog velškog ili lombardskog. Njegova poema BagmÄ BlomÄ vjerojatno je prvo djelo napisano na gotičkom u više od 1000 godina.

Bio je profesor anglosaksonskog, član Pembroke Collegea od 1925. do 1945., kao i profesor engleskog jezika i književnosti na Merton Collegeu u Oxfordu od 1945. do 1959.

Bio je blizak prijatelj poznatih pisaca fantastike i kršćanske apologetike C.S. Lewisa (Kronika iz Narnije), Owena Barfielda i Charlesa Williamsa koji su zajedno, izmjenjujući mišljenja, ideje i djela u radu, bili poznati kao grupa Inklings.

Kraljica Elizabeta II. imenovala je Tolkiena zapovjednikom Reda Britanskog Carstva 28. ožujka 1972.

Nakon Tolkienove smrti, njegov sin Christopher objavio je niz radova na temelju opsežnih bilješka i neobjavljenih rukopisa svoga oca uključujući i Silmarillion koji s Hobitom i Gospodarom prstenova čini spojenu strukturu priča, pjesama, fiktivne povijesti, konstruiranih jezika i književnih eseja o svjetovima zvanim Međuzemlje i Arda.

Između 1951. i 1955. godine, Tolkien primjenjuje naziv legendarium za veći dio tih spisa.

Iako su mnogi drugi autori objavljivali radove iz područja fantastike prije Tolkiena, veliki uspjeh Hobita i Gospodara prstenova je dovelo do popularizacije ovog žanra. Prema tome Tolkien se popularno zove ocem moderne fantastičke literature ili, točnije, visoke fantastike.

Trilogiju Gospodar prstenova (The Lord of the Rings, 1954–55) ekranizirao je redatelj Peter Jackson (2001–03).

Godine 2008., prema listu The Times rangiran je kao šesti na popisu 50 najvećih britanskih pisaca od 1945. godine.

Od filoloških studija ističe se Beowulf: čudovišta i kritičari (Beowulf: the Monsters and the Critics, 1936).

Kronike o J.R.R. Tolkienu kažu da je pokazivao začuđujući nivo nekonvencionalnosti, iako je radio kao sveučilišni profesor. Na zabave je odlazio odjeven kao polarni medvjed, susjeda je ganjao odjeven u anglo-saksonskog ratnika…

Sa 16 godina zaljubio se u svoju suprugu Edith. Njegov mentor, katolički svećenik zabranio mu je viđanje s njom do 21. godine. On ju je pronašao kad je navršio 21, ona je prekinula zaruke, prešla na katolicizam i udala se za njega. Na njihovom zajedničkom nadgrobnom kamenu piše 'Beren' i 'Luthien', prema paru ljubavnika iz njegova fikcionalnog svijeta.

Tolkien se borio u Prvom svjetskom ratu, između ostalog u Bici kod Somme, jednoj od najkrvaviji bitaka tog rata. Kući je vraćen nakon što je zaražen infekcijom koju su mu prenijele uši. U ratu su mu ubijeni svi osim jednog najboljeg prijatelja.

Bio je nepopravljivo skeptičan prema fanovima. Uspjeh Hobbita i Gospodara prstenova uhvatio ga je na krivoj nozi. Godinama je kritizirao adaptacije svog djela, vjerovavši da ne prenose njihovu plemenitu svrhu. Za većinu fanova je smatrao da ne cijene njegovo djelo na način na koji bi trebali.

Tolkien je volio svoj posao, a Gospodar prstenova bio mu je samo hobi. Djela koja je smatrao važnijima su njegova znanstvena ostvarenja: "Beowulf: The Monsters and the Critics", prijevod djela "Sir Gawan and the Green Knight", "A Middle English Vocabulary".

Njegovi radovi o njemačkoj povijesti i staronordijskom bili su vrlo popularni među nacističkom elitom. Njemu su se Hitler i nacisti gadili. Kad su Nijemci od njega zatražili da prevedu Hobbita, upitavši ga je li arijevac, odgovorio je da žali što nema židovske pretke. Hitlera je u pismu sinu nazvao 'ružnim malim neznalicom'.

No, ostave li se po strani navedene i druge zanimljivosti o ovom impresivnom književniku, pitanje koje se, poslije svega, nameće jest koja je uisitnu prava važnost Gospodara prstenova?

Ono što su neki zaključili jest kako je Međuzemlje vjerojatno sjeverozapadna Europa, Mordor smješten negdje na Balkanu, hobiti su Englezi, Shire dio Engleske, Numenor vjerojatno Atlantida, a orci Nijemci (A. Pavlić).

Kroz čitavu atmosferu svoga djela književnik kroz radnju i likove ocrtava povijest čovječanstva, fantastičnim perom oslikava stvarne događaje i osobe, sukobe, reakcije i ljudske osobine. Upravo je to činjenica zbog koje generacije mladih i starih već desetljećima gaje ogromnu simpatiju prema njegovim radovima i stalno ga ponovno iščitavaju.

J.R.R. Tolkien preminuo je u Bournemouthu 2. rujna 1973. godine.