Mostar: Otvorena velika retrospektivna izložba slika s likovne kolonije Didak

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jesenski dio ovogodišnje sezone Galerija Aluminij u Mostaru otvorila je u četvrtak navečer velikom retrospektivnom izložbom slika s likovne kolonije Didak, stvaranih u razdoblju od 2004. do 2017. godine.

U suradnji s HKUD Didak župe Gradnići, Galerija Aluminij ugostila je 60 umjetničkih djela (59 slika i jednu skulpturu), od ukupno 50 slikara iz BiH, Crne Gore i Hrvatske koji su stvarali pod okriljem te kolonije.

''Svaki od tih umjetnika na svoj je način sačuvao uspomenu na našega fra Didaka, koji je i svećenik, prosvjetitelj i humanista, i koji je u svoje vrijeme poduzeo niz različitih humanitarnih, obrazovnih i gospodarskih inicijativa na dobrobit svog hercegovačkog, katoličkog, ali i drugih naroda u ovoj regiji. Svojim životom i djelom svjedočio je da humanost, domoljublje i čovjekoljublje nema granica'', istaknuo je, uz ostalo, prilikom otvaranja izložbe predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.

Nimalo laganom izazovu izbora trećine djela iz fundusa, za organizaciju predstavljanja kolonije Didak u mostarskoj Galeriji Aluminij, uspješno su odgovorile povjesničarke umjetnosti Danijela Ucović i Valerija Soldo Rešetar.

''Lijepe su to, okrugle brojke za izložbu kojom ćemo obilježiti 14. rođendan kolonije koja nosi ime fra Didaka Buntića, čuvenoga franjevca, prosvjetitelja, humaniste i graditelja koji je opismenio i unaprijedio Hercegovinu te, planiranim egzodusom izgladnjele djece u Slavoniju, prije točno stotinu godina odigrao ključnu ulogu u sprječavanju biološkoga iščeznuća hercegovačkoga puka. Začeta kao skroman pothvat, u krilu nekolicine entuzijasta, likovna kolonija Didak danas je urasla u respektabilnu hercegovačku likovnu tradiciju, a u brižljivo stvaranomu fundusu posjeduju 180 slika, među kojima su i djela pojedinih iznimno zvučnih slikarskih imena, pa i u međuvremenu preminulih velikana, poput Hame Ibrulja, Vlade Puljića i Frane Primorca'', kazao je ranije direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka.

Soldo Rešetar je, u prigodnomu kataloškom osvrtu, istaknula kako je naglasak u radu kolonije stavljen na stvaralaštvo, slikarstvo, kreativnost, povezivanje, humanost, davanje, prijateljstvo i na slavljenje života, tradicije i dobročinstava.

''Ova umjetnost, nastala u ime fra Didaka, nije pretenciozna ni megalomanska, već je usredotočena na temu, zaokružena i lagodna, ali istodobno svečana i dostojanstvena. Izložba je presjekom likovnoga stvaralaštva kroz godine održavanja likovne kolonije Didak. Odabrana su djela tematski i tehnički raznovrsna no, ono u čemu se susreću bogatstvo je likovnoga izričaja i transparentnost individualnih stilova umjetnika koji su sudjelovali u radu kolonije. Broj odabranih radova, većinom djela akademskih slikara, govori o važnosti ove likovne kolonije na hercegovačkomu prostoru'', zapisala je autorica osvrta.

Na izložbi prevladava slikarstvo, od tehnika su najzastupljenije ulje na platnu i akrilne boje, dok je u manjoj mjeri riječ o akvarelu i o kombiniranim tehnikama. Djela obuhvaćaju širok raspon stilova moderne i suvremene umjetnosti, a zastupljeni su gotovo svi likovni smjerovi.

Izložbeni postav čine radovi koje su stvarali: Duško Abramušić, Ante Tonči Alač, Mišo Baričević, Josip Botteri Dini, Ana Marija Botteri Peruzović, Ante Brkić, Branimir Dorotić, Vedran Grabovac, Karin Grenc, Hamo Ibrulj, Stipe Ivanišević, Josip Ivanović, Neven Jakovljević, Jure Jovica, Zdenko Jurišić, Ilija Kegelj, Velimir Ključe, Anela Korać, Željko Koren, Ferdo Kovač, Ivica Kraljević, Ivan Križanac, Megi Kunštek, Ivan Listeš, Ante Ljubičić Car, Mate Ljubičić, Ante Mamuša, Ernesto Markota, Matea Martinović, Edo Matković, Anđelko Mikulić, Goran Milinković, Željko Mucko, Savo Pavlović, Dalibor Pehar, Dario Pehar, Hrvoje Marko Peruzović, Ljubomir Popadić, Frano Primorac, Vladimir Vlado Puljić, Snižana Romanović, Mile Skračić, Marija Stojić, Hrvoje Šercar, Josip Škerlj, Antun Boris Švaljek, Radoslav Tadić, Edo Unković, Vesna Vuga Sušac i Stipe Zoraja.

Izložba će se moći besplatno razgledavati do 12. listopada.