Prava umjetnička djela više nadražuju mozak nego kopije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prava umjetnička djela u muzeju stimuliraju mozak na način koji je 10 puta jači od gledanja u reprodukciju, pokazala je neurološka studija nizozemskim znanstvenika.

Istraživanje je naručio Mauritshuis u Haagu, gdje se nalazi "Djevojka s bisernom naušnicom" Johannesa Vermeera, a ta neovisna studija koristila je tehnologiju praćenja očiju i magnetnu rezonancu kako bi zabilježila moždanu aktivnost dobrovoljaca koji gledaju originalna umjetnička djela i reprodukcije, prenosi Tanjug pisanje Guardiana.

Moć djela

Znanstvenici su otkrili da je 20 volontera imalo odgovor koji je bio 10 puta jači kada su pogledali prava umjetnička djela.

Martine Gosselink, direktorica muzeja rekla je da je bila uvjerena u moć pravog umjetničkog djela prije studije, ali da je željela da se ta pretpostavka i službeno potvrdi.

"Svi osjećamo razliku, ali je li ona mjerljiva, je li stvarna? Danas možemo reći da je to istina", navela je.

Martin de Munnik, suosnivač istraživačkog instituta Neurensics, koji je proveo istraživanje s drugim neurološkim specijalistima, rekao je da je studija imala dva elementa.

Volonteri, starosti između 21 i 65 godina, bili su pričvršćeni za elektroencefalogram (EEG) skener mozga i opremu za praćenje očiju i zamoljeni su da pogledaju pet slika u muzeju, plus postere u muzejskoj radnji.

Petlja trajne pažnje

Istraživači su također na magnetnoj rezonanci (MRI) promatrali efekte slika stvarnih radova u odnosu na reprodukcije koje su bljesnule na naočalama volontera.

"Ako želite znati šta ljudi misle, bolje je da to izmirite nego da ih pitate. Rezultati su bili izvanredni", rekao je de Munnik.

Prava umjetnička djela izazvala su snažan pozitivan odgovor u prekuneusu, dijelu mozga koji je uključen u svijest, samorefleksiju i osobna sjećanja, rekli su istraživači.

"Violinista" Gerrita van Honthorsa dao je pozitivan stimulans od 0,41 od 1, na primjer, ali samo 0,05 u obliku postera.

Istraživanje je također analiziralo "Djevojku s bisernom naušnicom". Popularni rad je privukao najveću pažnju u onome što su istraživači opisali kao "petlja trajne pažnje" - trokut između naglašenog oka, usta i biserne naušnice djevojke.