Zašto muzeji skrivaju velika djela?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U velikim i najpoznatijim muzejima diljem svijeta neka od najznačajnijih remek dijela su skrivena od očiju javnosti, pa se postavlja pitanje zašto se ona ne mogu vidjeti, piše BBC ističući kako ''brojke ne lažu''.

Naime. u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku 24 od 1.221 radova Pabla Picassa se nalazi u stalnoj postavci i posjetitelji ih mogu vidjeti. Samo jedno od 145 djela konceptualnog umjetnika Eda Ruscha se nalazi pred očima javnosti, a što se tiče Joana Miróa izloženo je samo devet od 156 djela.

Zidovi muzeja Tate, Met, Louvrea ili MoMA-e izgledaju savršeno "ukrašeni" ali velika većina umjetničkih djela koja pripadaju najznačajnijim svjetskim umjetničkim institucijama nalaze se skrivena od očiju javnosti u, po muzeološkim standardima opremljenim, pedantno organiziranim depoima, prenosi Tanjug pisanje Kimberly Bradley za BBC.

U postotcima to izgleda ovako: Tate prikazuje svega oko 20 posto onoga što posjeduje, Louvre osam, Guggenheim tri, dok se u Berlinische Galerie može vidjeti samo dva posto onoga što imaju.

Berlinska galerija posjeduje oko 6.000 skulptura i slika, 80.000 fotografija i 15.000 printova, a njezin direktor Thomas Köhler kaže kako nemaju prostora da ih više predstave posjetiteljima jer 1.200 četvornih metara izložbenog prostora nije dovoljno.

Why do museums and galleries hide some of their best works away? http://t.co/yhVn8BSLeN NonUK #art pic.twitter.com/z2ndebTa1O

— BBC Culture (@BBC_Culture) January 23, 2015

BBC ističe kako londonska Nacionalna galerija koristi dvostruki sustav za kačenje slika, čime se povećava stalni broj radova koji su izloženi, a Albertina u Beču posjeduje više od milijun starih originalnih otisaka koji su stari stoljećima i veoma su osjetljivi. Zbog toga je vjerojatnoća da će biti izložena vrlo mala.

Neki muzeju su svoje kolekcije otvorili za javnost, pa ih u najavljeno vrijeme mogu vidjeti tijekom restauracije ili u organiziranim posjetima depoima, piše BBC i dodaje popis nekih najznačajnijih dijela koja nisu često izlagana a to su: "Poljski zec" iz 1502. godine Albrechta Dürera (Albertina muzej u Beču), zatim "Bazen" iz 1952. Henrija Matissea (Muzej moderne umjetnosti u New Yorku), "Mural na crvenoj indijskoj zemlji" Jacksona Pollocka iz 1950. godine (Muzej moderne umjetnosti u Teheranu) i mnoga druga.