Ako Međugorje dobije zeleno svjetlo, znači li to da Vatikan priznaje ukazanja?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Samo u 20. stoljeću prijavljeno je više stotina navodnih Gospinih ukazanja diljem svijeta. Vatikan je službeno priznao samo njih nekoliko. No, u svibnju ove godine Vatikan je nakon gotovo pola stoljeća promijenio norme kod evalucije nadnaravnih fenomena, a u četvrtak bi se trebalo doznati kako sada gleda na Međugorje. Neki govore da bi ono napokon moglo dobiti 'zeleno svjetlo', no to ne znači i da Vatikan u tom slučaju priznaje Gospina ukazanja, piše tportal.hr

U poslijepodnevnim satima 24. lipnja 1981. šestero djece je, šetajući kamenitim brdom u malom hercegovačkom mjestu Međugorju, vidjelo tajanstveni lik kojeg su odmah prepoznali kao Djevicu Mariju. Navodno im se predstavila kao 'Kraljica Mira' i pozvala na pomirenje i obraćenje. A pojedincima među njima Gospa se kroz godine navodno i nastavila ukazivati.

Od tada do danas Međugorje je privuklo milijune hodočasnika, ali i donijelo milijune maraka lokalnom stanovništvu. Iz siromašnog mjesta usred nemilosrdnog hercegovačkog krša, Međugorje je preraslo u bogato hodočasničko odredište. I dok su se neki u Međugorju obratili, neki navodno i ozdravili, neki na njega gledaju s podsmijehom i skepsom.

Pročitajte još

Vatikan zakazao pressicu o Međugorju; slijedi li priznanje?

Sve ove godine čeka se službena odluka Vatikana o Međugorju, a u četvrtak bi napokon on trebao dati svoj (konačan) sud.

Nove norme Vatikana: Što je 'zeleno svjetlo'?

Spekulira se da bi Međugorje moglo dobiti 'zeleno svjetlo', odnosno najviši status prema najnovijim vatikanskim normama - tzv. 'nihil obstat'. To zapravo znači da se ne izražava sigurnost o autentičnosti nadnaravnosti, ali se prepoznaju znakovi djelovanja Duha Svetoga. Dakle zeleno svjetlo može dobiti štovanje međugorske Gospe, ali se Vatikan u tom slučaju i dalje ograđuje po pitanju nadnaravnosti ukazanja. Kako je to onda najviši status, ako se zasad nužno ne priznaju ukazanja? Da bi se to razumjelo, prvo treba razjasniti kakve je promjene Vatikan uveo ove godine i zašto.

Nove vatikanske norme za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena, koje je prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Victor Manuel Fernández predstavio u svibnju ove godine, prije svega bi trebale ubrzati proces očitovanja o 'pučkim pobožnostima'. No naznačile su veliku promjenu – autoritet Crkve više se neće uključivati u službeno definiranje nadnaravnosti određene pojave, čije dublje proučavanje, kako kažu, može zahtijevati mnogo vremena.

Zapravo se Crkva time odlučila na oprezniji pristup u vremenima poplave navodnih nadnaravnih fenomena u eri društvenih mreža, koji su nerijetko dezinformirajuće naravi te time potkopavaju vjerodostojnost Crkve.

''Ne mora se očekivati pozitivno priznanje crkvene vlasti glede božanskog podrijetla pretpostavljenih nadnaravnih pojava…U pravilu, dakle, 'ni dijecezanski biskup, ni biskupske konferencije, ni Dikasterij neće izjaviti da su pojave nadnaravnog podrijetla i samo Sveti Otac može odobriti postupak u tom smislu'', piše u dokumentu Dikasterija.

Druga novost je izričitiji angažman Dikasterija za nauk vjere koji će morati odobriti konačnu biskupovu odluku, uz pravo slobodne intervencije u svakom trenutku. Time Vatikan, a ne biskup, uvijek ima zadnju riječ.

Izričito uključivanje Dikasterija motivirala je činjenica da je vrlo teško ograničiti neku takvu pojavu na lokalnu razinu jer one u nekim slučajevima imaju nacionalne, pa i globalne dimenzije, pa odluka koja se odnosi na određenu biskupiju ima posljedice i drugdje.

Dokument se poziva na dugogodišnje iskustvo prošloga stoljeća, na slučajeve u kojima se mjesni biskup vrlo brzo izjašnjavao o nadnaravnosti, a potom bi se Sveti oficij drugačije očitovao. Također postoje primjeri gdje se biskup o istoj pojavi očitovao na jedan način, a njegov nasljednik na drugi.

Što je Fernández u svibnju rekao o Međugorju?

''Što se tiče Međugorja, još nije donesen nikakav zaključak, ali s ovim smjernicama vjerujemo da će biti lakše nastaviti i doći do zaključka', rekao je kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, tijekom presice u svibnju ove godine, kad su predstavljane nove norme za razlučivanje pretpostavljenih nadnaravnih pojava.

''U mnogim slučajevima ti su se fenomeni razvijali dobro i normalno. Ponekad se s fenomenom može lako upravljati bez problema, proizvodeći pozitivne rezultate: to se dogodilo u većini svetišta. Mnoga svetišta koja su vjernici često posjećivali proizašla su iz sličnog iskustva. Nikada nije bilo deklaracije, ni od biskupa ni od Dikasterija, i one su normalno rasle bez problema kao pučka pobožnost'', rekao je komentirajući Međugorje.

Kriteriji pri razlučivanju o ukazanjima

Među pozitivnim kriterijima za procjenu navodne nadnaravne pojave su vjerodostojnost i dobar ugled osoba koje tvrde da su primatelji nadnaravnih događaja ili da su izravno uključeni u njih, kao i ugled svjedoka koji su saslušani…, doktrinarno pravovjerje fenomena i sve poruke povezane s njim, nepredvidiva priroda fenomena, po čemu je vidljivo da nije rezultat inicijative uključenih osoba te plodovi kršćanskog života.

Među negativnim kriterijima su pak 'mogućnost očite pogreške o događaju, potencijalne doktrinarne pogreške…, sektaški duh koji rađa podjele u Crkvi, otvorena potraga za profitom, moći, slavom, društvenim priznanjem ili drugim osobnim interesom usko povezanim s događajem, teško nemoralne radnje…, psihološke promjene ili psihopatske tendencije u osobi koje su mogle utjecati na navodni nadnaravni događaj, a naposljetku i oni s posebnom moralnom težinom - svaka psihoza, kolektivna histerija i drugi elementi koji se mogu pratiti u patološkom kontekstu i uporaba navodnih nadnaravnih iskustava ili priznatih mističnih elemenata kao sredstva ili izgovor za vršenje kontrole nad ljudima ili vršenje zlostavljanja'.