FOTO | Svetište uništeno, a kip svetog Jakova Markijskog ostao netaknut

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Portal Kreševo.info na svojem službenom Facebook profilu u utorak je podijelio jednu zanimljivost.

Naime, Kreševo je pretrpjelo veliku materijalnu štetu u poplavama i klizištima koje su u petak pogodile Bosnu i Hercegovinu.

Kip ostao stajati 

Teška situacija je i u mjestu Deževice gdje se nalazi svetište svetog Jakova Markijskog. Ono što je posebno iznenađujuće je činjenica da je kip svetog Jakova ostao stajati usprkos poplavama.

"Iako je protutnjalo nekoliko stotina kubika kamenja, kip se nije pomjerio ni centimetar, a na ogradi su ostale krunice", stoji u objavi portala Kreševo.info.

U pisanim izvorima Deževice se prvi put spominju 1403. godine kada se ondje nalazila crkva svete Jelene te franjevački samostan ili rezidencija, piše Bitno.net. 

Početkom 15. stoljeća ondje stoluje i vikar Bosanske vikarije fra Jakov Markijski po čijem je svetištu ovo mjesto danas najpoznatije.

Fra Jakov Markijski bio je nadaleko poznat kao odličan propovjednik, zbog čega su ga tražili brojni biskupi i vladari.

Suzaštitnik župe 

Godine 1432. general franjevačkog reda šalje ga u Bosnu kako bi proveo vjersku obnovu i iskorijenio krivovjerje. Zbog svoje ustrajnosti u provođenju obnove fra Jakov Markijski dva je puta morao napustiti Bosnu, a došao je u sukob s kraljem, vlastelom i fratrima.

Unatoč svemu, uspomena na boravak fra Jakova u Deževicama ostala je pozitivna, trajna i jaka, čemu svjedoči i prva knjiga na hrvatskom jeziku o svetom Jakovu Markijskom priređena upravo zahvaljujući župi Deževice.

Dolaskom Turaka 1463. godine crkva i samostan u Deževicama nestaju u plamenu, a župa propada. Ipak, pastoralni rad nastavljen je i nakon propasti župe i to u sklopu župe Kreševo, a prema biskupskim popisima stanovništva katolički su vjernici u ovome kraju opstali i u vrijeme turske vladavine.

Četiri stoljeća kasnije, zahvaljujući austrougarskoj vlasti u Deževicama se obnavlja župa i podiže crkva Gospe Snježne, a sveti Jakov Markijski proglašen je suzaštitnikom Župe.

Za posjeta pape Franje Bosni i Hercegovini za oltarom tijekom središnjeg misnog slavlja koje je u Sarajevu predvodio Sveti Otac nalazio se "Ranjeni križ" s ukupno 33 metka – simbol stradanja vjernika župe Deževice koji su u proteklom ratu protjerani, a njihova imovina uništena.

Tisuće hodočasnika 

Ovo prelijepo mjestašce je najpoznatije po svetištu svetog Jakova Markijskog koje godišnje privlači desetke tisuća hodočasnika.

Svetište svetog Jakova Markijskog, udaljeno oko pola kilometra od središta mjesta, nalazi se u spilji u kojoj je tijekom svojeg djelovanja u Bosni boravio ovaj talijanski franjevac.

Ovo mjesto narod vjekovima naziva Voda sv. Jakova ili Vrelo svetog Jakova, a karakteristično je po vodi koja se nalazi u spilji, ali ne izvire iz nje.

Voda iz vrela smatra se čudotvornom i, kako navode svjedočanstva zadovoljnih hodočasnika, liječi mnoga kožna oboljenja.

Tijekom posljednjih godina svetište je temeljito uređeno, a iz Monteprandonea, rodnoga mjesta fra Jakova Markijskog, donesen je njegov kip i relikvije.

Poseban događaj za Deževice bio je blagoslov i otvorenje hodočasničkog doma sv. Jakova Markijskog u rujnu 2015. godine.