78. obljetnica
Komemoracija u Krnjeuši: Sjećanje na mučenike nije čuvanje gorčine ili mržnje u sebi
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U povodu 78. obljetnice stradanja, u Krnjeuši kod Bos. Petrovca održana je 10. kolovoza 2019. komemoracija za ubijenog krnjeuškog župnika don Krešimira Barišića i više od 240 katolika iz te uništene župe koji su stradali početkom kolovoza 1941.
Svetu misu na groblju ''Kod Križa'' predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica u zajedništvu s drvarskim župnikom don Davorom Klečinom koji pastoralno skrbi i za uništenu župu Krnjeuša. Na molitvenom sjećanju u Krnjeuši okupilo se 30-ak vjernika iz Bos. Petrovca, Bihaća, Banje Luke, Drvara, Bos. Grahova, Livna, a pristigli su čak iz daleke Njemačke i Kanade. Posebno je bio zapažena nazočnost općinskog vijećnika iz Bos. Petrovca Adnana Družića.
Biskup je istaknuo da sjećanje na mučenike nije čuvanje gorčine u sebi, ili ne daj Bože mržnje, nego poziv da ljubimo svoje neprijatelje i progonitelje i molimo za njihovo obraćenje od zlog puta jer su i oni djeca Božja koja se trebaju spasiti.
Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalom župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. g. – u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941.
Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.
Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti.
Brojka od 240 osoba – koja nije konačna – odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane.
Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu. Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja ''Križ'' koje je uređeno i ograđeno prošlih godina. Žrtve pokolja u Krnjeuši nisu dostojno ni kršćanski pokopane na groblju nego su njihove kosti razasute po brojnim vrtačama i jamama toga dijela Podgrmečja.
Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i susjedne katoličke župe u Bosanskom Petrovcu, Drvaru i Bos. Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici, dok su župe Ključ i Glamoč desetkovane. Po svršetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.