Komemoracija povodom 78. godišnjice stradanja Hrvata u Krnjeuši

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Komemoracija za ubijenog krnjeuškog župnika don Krešimira Barišića i više od 240 Hrvata iz te župe koji su stradali 1941. godine, održat će se 11. kolovoza u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca. 

Svetu misu u povodu 78. godišnjice njihova stradanja predvodit će banjolučki biskup mons. Franjo Komarica u 11 sati na starom katoličkom groblju "Kod križa", uz regionalni put Vrtoče-Krnjeuša. 

Nakon mise položit će se vijenci, zapaliti svijeće i održati molitva za sve žrtve u župi Krnjeuša, priopćila je Župa Drvar. 

Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalom župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. godine, u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941. 

"Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću", podsjeća se u priopćenju. 

Također se navodi kako točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad nije utvrđen te da se istraživanjima došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. 

"Brojka od 240 osoba, koja nije konačna, odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali - južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane", navodi se u priopćenju. 

Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu. 

Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja "Križ" koje je uređeno i ograđeno prošlih godina. 

U priopćenju se navodi kako su sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada doživjele i susjedne katoličke župe u Bosanskom Petrovcu, Drvaru i Bos. Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici, dok su župe Ključ i Glamoč desetkovane. 

"Po svršetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike. Zbog navedenih zločina, na širokom području zapadne Bosne i istočne Like, tada je uništen svaki trag hrvatske i katoličke nazočnosti, od rijeke Sane do obronaka Velebita i od Glamočkog polja preko Krbave do Ličke Plješivice", navodi u priopćenju Župa Drvar.