Sveti Ivan Pavao II.
Na današnji dan je Karol Wojtyla postao nadbiskup Krakova
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnji dan 1964. godine postao je Karol Wojtyla nadbiskup Krakova u Poljskoj. Njegovo uzdignuće na čast nadbiskupa obavljeno je odlukom tadašnjeg pape časnog Pavla VI. (Giovanni Battista Montini).
Na području Krakovske nadbiskupije Karol Wojtyla ujedno je i rođen (Wadowice, 18. svibnja 1920.), a u toj je nadbiskupiji zaređen za svećenika, u doba nadbiskupa kardinala Adama Stefana Sapiehe (inače po rođenju poljskog kneza tj. princa iz ugledne plemićke obitelji Sapieha).
Kardinalski šešir dobiva 1967. kao najmlađi u Kardinalskom zboru.
Zanimljivo je da je Karol Wojtyla, prije nego što je postao nadbiskup Krakova, bio naslovni biskup Ombija u Egiptu. Ombi je naziv za današnje egipatsko mjesto Kom Ombo u kojem se nalazi povijesno značajan hram posvećen bogu Sobeku (egipatski bog s glavom krokodila). Kom Ombo nalazi se na rijeci Nilu, nešto sjevernije od poznate Asuanske brane.
Zašto je Karol Wojtyla ima titulu biskupa jedne biskupije u Egiptu? Radi se o tome da se u Katoličkoj crkvi pomoćnim biskupima velikih dijeceza dodjeljuju titule biskupa nekadašnjih povijesnih biskupija. Nekoć se to nazivalo biskupijama in partibus infidelium, što znači u krajevima nevjernika.
Kardinalska je konklava Karola Wojtylu izabrala za papu (264. po redu) 16. listopada 1978. godine. Bilo je to prvi puta nakon 456 godina, da papa nije bio Talijan. Želeći ipak naglasiti politiku kontinuiteta Karol uzima ime Ivan Pavao II.
Danas gotvo da ne postoji osoba koja ne zna tko je bio sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), 264. poglavar Katoličke Crkve, također zvan Ivan Pavao Veliki.
Bio je papa od 16. listopada 1978. do smrti 2. travnja 2005. godine. Svetac je Katoličke Crkve. Poznat je i kao "slavenski papa", "poljski papa", "Papa Milosrđa" (jer je Nedjelju Božjeg Milosrđa proglasio općim blagdanom Crkve) i "hodočasnik mira"(radi brojnih pastirskih pohoda).
Pročitajte još
Jedan je od velikih državnika 20. stoljeća i duhovni aktivist međunarodna utjecaja. Njegov dugogodišnji pontifikat obilježavaju sljedeće značajke: jedan je od najmlađih papa novijega doba, a njegov pontifikat bio je među najduljima.
U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država. Proputovao je 1,2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova. Prvi je papa, koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike.
Papa se tijekom cijeloga pontifikata zalagao za mir. Zagovarao je pravo svakoga naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost. Osmislio je sintagmu kulture života na svojemu putovanju u SAD 1993. godine.
Pri tome je izjavio: "Kultura života znači poštovanje prirode i zaštita Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštovanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti".
Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršćana. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicima. Za vrijeme pontifikata napisao je te izgovorio oko 15 000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna riječi.
Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motuproprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 svetca.
Papa Benedikt XVI. proglasio je 2011. svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, te odredio 22. listopada kao njegov spomendan-blagdan jer je toga dana Ivan Pavao II. održao prvu svetu misu kao papa, a papa Franjo, samo tri godine kasnije 2014. proglasio ga je svetim.
Zanimljivo je da je također na današnji dan, 13. siječnja 1992. godine, Sveta Stolica priznala Republiku Hrvatsku.
