Prije 450 godina dogodila se zloglasna Bartolomejska noć

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bartolomejska noć naziv je za pokolj hugenota (protestanata) izvršen u Parizu u noći uoči blagdana sv. Bartolomeja prije 450 godina (u noći 23/24. kolovoza 1572).

Težeći jačanju kraljevske vlasti i svojega položaja, kraljica majka Katarina Medici odlučila je poduprijeti katoličku stranku protiv stranke hugenota. Bila je uznemirena jačanjem položaja Gasparda de Colignyja, vođe hugenota, koji je bio savjetnik njezinu sinu kralju Karlu IX., pa je naredila atentat na njega.

Urota nije uspjela, a mnogobrojni vođe hugenota, koji su se okupili u Parizu povodom vjenčanja Katarinine kćeri Margarete Valois s Henrikom od Navare (kasnijim kraljem Henrikom IV.), zahtijevali su pokretanje istrage.

Budući da bi istraga ugrozila njezin položaj, Katarina je nagovorila kralja da pobije hugenotske vođe. U masakru je stradalo oko 25 000 hugenota, među njima i Coligny. Samo u Parizu ubijeno je oko 3.000 hugenota (kalvinista).

Nemiri su se iz Pariza proširili u provinciju, izazivajući novi val vjerskih ratova. Taj se pokolj naziva i "krvavi pariški pir", jer se dogodio pet dana nakon vjenčanja kraljeve sestre.

Masakr nad protestantima podržao je i tadašnji papa Grgur XIII.

Nakon tih događaja, preživjelim hugenotima su preostala samo dva rješenja: ili se pokatoličiti ili se odseliti iz Francuske (veliki broj njih je otišao u današnju kanadsku pokrajinu Quebec).

U umjetnosti su temu bartolomejske noći, između ostalih, obradili Alexandre Dumas stariji i Prosper Merimee.