Austrijanci protiv ljetnog računanja vremena, u Africi ga ne prakticiraju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Čak 67 posto Austrijanaca smatra da nije korisno mijenjanje vremena i da bi trebalo imati jedno te isto vrijeme cijele godine, pokazuje ispitivanje javnog mnjenja koje je sproveo institut 'Galup'.

Samo 29 posto građana Austrije smatra korisnim i dobrim mijenjanje vremena. Austrijanci ukazuju da promjena vremena utiče na njihovo zdravlje, jer predstavlja mali 'šok' za organizam, navode mediji.

Ljetno računanje vremena opravdava se uštedom energije, ali sve relevantnije studije posljednjih godina pokazuju da je riječ o najobičnijoj neutemeljenoj gluposti, običnom reliktu iz prošlih vremena, nekoj vrsti tradicije koja se uporno ne ispituje, a koju iz godine u godinu njeguje velika većina zapadnog svijeta.

Ljetno računanje vremena prvi su primijenili Nijemci u Prvom svjetskom ratu i to da bi uštedjeli na uglju koji im je bio prijeko potreban za ratovanje. Izračunali su da će, ukoliko produže dan za jedan sat, uštedjeti na potrošnji energije uvečer, posebno na rasvjeti.

To je automatski značilo i povećanje potrošnje ujutro, ali Nijemci su izračunali da im se isplati jer je veća ušteda navečer nego potrošnja ujutro, prenosi Srna.

Tako su to počeli prakticirati i ostali, ljetno računanje vremena proširilo se cijelim svijetom i zadržalo se već više od 100 godina iako je odavno postalo potpuno besmisleno.

Iako se svijet od uvođenja ove prakse u potpunosti promijenio, ljetno računanje vremena je preživjelo do današnjih dana i to bez ikakvog shvatljivog razloga. Brojne novije studije pokazuju da ljetno računanje vremena, uprkos argumentu, ne štedi energiju, bar ne u nekoj značajnoj mjeri.

Ljetno vrijeme negativno utiče i na avio-industriju, jer zbog loše usklađenosti s brojnim zemljama koje ga ne koriste troškovi avio-kompanija znatno rastu.

Pomjeranje sata, poznato je to industriji nafte još od tridesetih godina 20. stoljeća, utiče i na veću potrošnju goriva. Duži dan produžava ljudske aktivnosti, a tu često automobili igraju bitnu ulogu, ljudi ostaju duže napolju, a to znači i veću potrošnju novca.

Ljetno računanje vremena koriste SAD i većina europskih država, a u pojedinim zemljama koje se sastoje od više saveznih država neke zemlje koriste, a neke ne koriste ljetno računanje vremena.

Velik broj zemalja, poput Rusije ili Kine, nekada su koristile ljetnu vremensku šemu, ali su od nje odustale. Većina afričkih država nikada nije ni koristila ljetnje računanje vremena.