Je li petak 13. zbilja nesretan dan?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mnogo je pokušaja da se protumači praznovjerje vezano za petak 13. Jedan od njih je zasnovan na činjenici da se trinaesti u mjesecu i petak - dugo vremena smatraju simbolima loše sreće.

Nesretni broj 13 u mitologiji i religiji

Ne zna se zašto, ali broj 13 se već dugo, dugo smatra nesretnim. Vjerojatno zato što je prvi broj nakon broja 12, a broj 12 ima poseban značaj u mnogim kulturama. Na primjer, postoje 12 horoskopskih znakova, 12 mjeseci u godini, 12 sati u danu,12 bogova na Olimpu, 12 apostola u kršćanstvu.

Bilo jednom na sjeveru… da je 12 bogova sjedilo zajedno i oplakivalo smrt svog omiljenog boga Baldera. Loki, bog vatre germanske i nordijske mitske kulture, stigao je kao trinaesti, a upravo on je bio odgovoran za Balderovu smrt. Pa ipak se rugao drugim bogovima, pa su ga ovi okovali za stijenu. Lokija je to toliko razbjesnilo da se zakleo na osvetu i, prema nordijskoj mitologiji, pokrenuo smak svijeta, Ragnarok. Dugo vremena, 13 je na njemačkom značio – đavolje tuce.

U Novom zavjetu se kaže da je na posljednjoj večeri, koja je bila sedar na židovsku Pashu bilo 12 ljudi – Isus i njegovih 11 učenika. Trinaesti koji je došao bio je Juda. On je izdao Isusa i donio nesreću.

A zašto se petak smatra nesretnim danom?

Petak ima poseban nesretan značaj u kršćanstvu. Adam i Eva, prema vjerovanju, probali su zabranjeno voće upravo u petak. A Isus je bio raspet na petak, Crni petak.

Kako su se petak i broj 13 na kraju povezali, nije sasvim jasno.

Postoji teorija da petak 13. kao nesretan dan potiče od kraha na burzama: u Njemačkoj je to zaista bilo u petak 13. svibnja 1927. a u SAD se desio u četvrtak 24. listopada 1929. Tako da je ovo objašnjenje samo djelomično točno.

Jedan od prvih zabilježenih povijesnih događaja koji je pao na petak 13. bilo je uhićenje svih članova reda „Vitezova templara” širom Francuske koje je naredio francuski kralj Filip IV 13. listopada 1307. godine. Zapečaćene koverte s nalozima za uhićenje poslane su širom zemlje nekoliko dana ranije. Nalog za uhićenja velikog majstora Jacque de Molay, koji je živio u Parizu, također je izvršen 13. listopada 1307. Ova pedantna akcija je na kraju dovela do ukidanja Templarskog reda od strane pape.

Tvorcem današnjeg sujevjerja u vezi s ovim datumom se može smatrati Thomas William Lawson iz SAD koji je krajem 19. stoljeća postao multimilijarder zahvaljujući spekulacijama na burzama. On je 1906. napisao roman ''Petak trinaesti'', koji je u mnogim dnevnim novinama izlazio u nastavcima, a 1907. je objavljen kao roman knjiga i preveden na mnoge jezike. Nije imao pojma o krahovima burze 1920-ih. ili 1987. Ono što je, međutim, malo zastrašujuće je to što je brod nazvan po njemu potonuo kod engleske obale u subotu, 14. prosinca 1907. godine. U SAD je još uvijek bio petak 13.

Nema razloga za brigu, ipak…

''Na taj dan pokušavam da ne radim važne stvari. Na petak 13. se sigurno neću voziti avionom. Dobro, na posao moram da odem'', kaže Susanne Ojen. Ona smatra da je petak 13. u svakom slučaju čudan dan. Ima loš osjećaj kada je riječ o tom datumu, iako joj se nikada ništa loše nije dogodilo.

''U principu nisam sujevjerna. Crna mačka na putu, razbijeno ogledalo – sve su to ludosti. Ali, horoskop ipak čitam. Kada je riječ o petku 13. ipak sam oprezna, iako ne znam šta je razlog tome.''

Dakle Susanne smatra da nije sujevjerna, pa ipak je važne termine pomjerila – što je sigurno, sigurno je.

Racionalan razlog za strah nije moguće pronaći. Statistički podaci pokazuju da se na petak 13. ne događa ni manje ni više nezgoda nego drugim danima.

Ipak, mnogi hoteli nemaju sobu broj 13, neki avioni nemaju 13. red sjedišta, a 13. katovi u zgradama se označavaju drugačije. A petak 13. je krajnje nepopularan kao datum za vjenčanja.

Za strah od broja 13 postoji i naučni naziv: triskaidekaphobia. Triskaideka je starogrčka riječ za broj 13. Postoji i naziv za strah od petka 13. koji je izveden iz novogrčkog. Riječ Paraskavedekatriafobija je sastavljena od riječi paraskave (petak) i dekatria (trinaest).

Izumitelj dvanaestotonske muzike Arnold Schönberg rođen je 13. rujna 1874. i užasno se plašio broja 13. Navodno je bio uvjeren da će umrijeti u godini punoj trinaestica. Astrolog ga je čak upozorio od njegove 76-te godine, jer brojevi 7 + 6 čine 13. I Schönberg je umro – u petak 13. srpnja 1951. – u 76. godini.