Koliko jagoda i trešanja zaista smijemo pojesti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Po sadržaju vitamina C jagode mogu parirati limunu jer u 100 grama sočnih plodova ima čak 60 miligrama vrijednog vitamina. Pozitivno utječu na imunitet jer sadrže bioaktivne supstance polifenole, snažne antioksidante.

Posebno se preporučuju djeci i odraslim osobama koje pate od anemije. Bogate su i folnom kiselinom, vitaminom E, provitaminom A, vitaminima B-grupe, kao i mineralima kao što su mangan, željezo, kalcijum i magnezij, piše Žena.blic.rs.

Ali i pored svih prednosti, treba biti pažljiv. Ne mogu ih jesti svi, kada požele ili u bilo koje vrijeme požele. Iako su ukusne i pravi su spas u vrelim danima, i jagode imaju svoje zahtjeve.
Prije svega ne daju se djeci mlađoj od godinu dana i njihovo uvođenje u prehranu djeteta mora biti postupno da se ne bi javile alergije koje se najčešće manifestuju kroz osip, curenje nosa, poteškoće sa disajnim i probavnim sustavom.

Nisu preporučljive osobama koje imaju problem sa viškom tjelesne težine ili povišenim vrijednostima kolesterola i triglicerida u krvi.

Tek ako nemate ove zdravstvene probleme, trebate uvesti crvene bobice u svoju prehranu. Ali u umjerenim količinama.

“Dovoljno ih je konzumirati samo dva-tri puta tjedno, i to između 17 i 19 sati po ljetnom računanju vremena. Obavezno bez dodatka šećera. . I to samo onoliko jagoda koliko vam količinski stane u šaku'', objašnjava Mirjana Ljutić, nutricionist iz Centra za preventivnu medicinu i hrono prehranu dr Gifing.

''Zaboravljamo da je i voće slatkiš jer ne sadrži samo voćni šećer fruktozu, već i različite vrste drugih šećera, čak više od čokolade“, objašnjava.

Ista mjera važi i za trešnje. Pored toga što sadrže obilje vitamina C i beta-karotena, vitamine K i B6, folnu kiselinu i minerale kalij, željezo, bakar, mangan, kalcija, magnezij, kobalt, fosfor i cink, ne treba pretjerivati.

Slatki plodovi ovog voća su bogati biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilnu probavu, a prisutnost celuloze u njima regulira probavu.

Flavonoidi antocijanidi i proantocijanidi u njima blokiraju upalne procese, ublažavaju bolove i simptome alergije i astme.

Bogat su izvor bora, koji u kombinaciji s kalcijem i magnezijem povoljno djeluje na zdravlje kostiju. Zreliji plodovi tamne boje posjeduju veću koncentraciju antocijana i imaju veće antianemijsko djelovanje.

Trešnje će vam pomoći i da se opustite i lakše zaspite jer sadrže melatonin. Ali treba znati još nešto o ovoj voćki!

''Košpice trešanja sadrže amigdalin-cijanid, koji ima otrovno djelovanje, pa ne treba dozvoliti deci da ih gutaju'', upozorava Mirjana Ljutić dodajući da neposredno prije upotrebe trešnje treba dobro oprati pod mlazom hladne vode.