Leteći Bosanac obnavlja skakaonice u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Selver Merdanović cijeli život posvetio je olimpijskim planinama Igmanu i Bjelašnici. Uposlenik je firme ZOI 84, koja upravlja olimpijskim objektima i, kako kaže, svakodnevno sanja obnovu skakaonica na Igmanu. Službeni rekorder među skijaškim skakačima ikada u Bosni i Hercegovini samoinicijativno, kada mu slobodno vrijeme dozvoli, trenira desetoricu dječaka na improviziranoj 15-metarskoj skakaonici, koju opet sam održava.

„Na natjecanju u Poljskoj, u Zakopanima 1989. godine, skočio sam 128 metara i to je službeni rekord BiH“, s ponosom govorio istinski sportski entuzijast i osamdesetih godina prošlog stoljeća „B“ reprezentativac bivše Jugoslavije u skijaškim skokovima.

Skokovi najlakša skijaška disciplina

Ističe da kod skakača nema straha, da je adrenalin težiti dužem skoku, te da je svaki početak težak, ali i dodaje: „Sa svoje strane gledišta mogu reći da su skokovi najlakša skijaška disciplina. Stvar je samo treninga i upornog rada.“

Formirao je Ski skok klub Hadžići, koji u narednom razdoblju ima namjeru registrirati u Skijaškom savezu BiH (SS BiH). Ideja je naišla na odobravanje čelnika SS BiH, ali i Olimpijskog odbora BiH (OO BiH), pa se Merdanović nada da će posao oko registracije veoma brzo obaviti i na taj način početi „legalno stvarati prvake“.

„Trebalo bi veoma malo, novčana sredstava od 700 KM da se regsitriramo i postanemo član Skijaškog saveza BiH, tako da bi mogli funkcionirati, raditi i sudjelovati na natjecanjima“, kaže Merdanović, naglasivši:
„Imamo improviziranu 15 metara skakaonicu koja je idealna za početnike. Deset mladih skakača već skaču na našoj maloj skakaonici i svim silama ću preko dobrih ljudi registrirati klub, pravno i legalno krenuti sa bavljenjem ski skokova. Prije rata u Hadžićima postojao je jak klub iz kojeg smo Rasim Čović, koji je sada u Francuskoj, i ja bili u ‘B’ reprezentaciji Jugoslavije. Konkurencija danas nije nimalo jaka, imamo dobre djece i vrlo brzo mogli bi parirati Slovencima i većima silama“.

Osim olimpijskih skakaonica na Igmanu, u ratu su devastirane i nekadašnja 25-metarska i 45-metarska, koje bi u početnoj fazi oživljavanja skijaških skokova u BiH bile neophodne mladim skakačima.

„Za 25-metarsku i 45-metarsku skakonicu otprilike treba 100.000 KM da se dovedu u funkciju za treninge i natjecanja. To su skromna, mala sredstva i trebalo bi iskoristiti moje prijatelje Slovence, Austrijance i Švicarce, te bi brzo mogli napraviti pozitivnu priču“, kazao je Merdanović, koji tvrdi da ako bi se na spomenute skakaonice stavila i plastična podloga djeca bi za malo novca na Igmanu mogla trenirati tijekom cijele godine, prenosi Anadolija.

Jedan od onih koji je pomogao i želi pomoći obnovu skijaških skokova u BiH je Miran Tepeš, nekadašnji slavni jugoslavenski i slovenski skakač, sudionika Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu.

„Tepeš je voljan pomoći da se osposobe skakaonice. Moj prijatelj koji nam je donirao program skakačke opreme, 15 kompleta dječjih oprema u iznosu od 35.000 eura. Bili smo i njegovi gosti na finalu Svjetskog kupa na Planici“, ispričao je Merdanović.

Sin Adi istinski nasljednik

U nedjelju, 8. veljače, navršit će se 31 godina od otvaranja Olimpijade u Sarajevu. Brojni olimpijski objekti porušeni su i devastirani u ratu u BiH (1992.-1995.), među njima do danas i olimpijske skakaonice na Igmanu, 90-metarska i 70-metarska, pogođene i tenkovskim granatama. Francuski pripadnici UN-a uništili su i mašinu za uređenje staza, nakon što su jedno vrijeme u ratu bili stacionirani na skakaonicama, čiji su rekorderi legendarni olimpijski pobjednici iz Sarajeva, Finac Matti Nykanen sa skokom od 118,5 metara (90-metarska) i Čeh Pavel Ploc sa 111 (70-metarska).

„Prema gruboj procjeni za obnovu olimpijskih skakaonica potrebno je dva do dva i po milijuna maraka, tj. da se same skakaonice dovedu u funkciju. Treba napraviti i sudijski toranj koji je devastiran, unutrašnjost skakaonice, lift, opremu, ledenu špuru, porculan na manjoj skakaonici“, pojasnio je Merdanović.

Da bi ubrzano počeo raditi na projektu svog života za opće dobro Merdanović se stidljivo nada da ga iz firme ZOI 84 sa Velikog Polja prebace na radno mjesto na Malo Polje, gdje se nalaze skakaonice koje je kao pripadnik Armije Republike BiH sa sabornicima u ratu branio, odbivši u jednom danu 11 pješadijskih napada elitnih jedinica Ratka Mladića, srpskog generala kojem se u Hagu sudi za ratne zločine.
Dvadeset godina nakon rata među desetoricom dječaka koji skaču sa improvizirane skakaonice je Selverov sin Adi Merdanović.

„Moj rekord je 17,5 metara. Nije me strah skakati. To je adrenalin. Skijaški skokovi su jedan od najljepših zimskih sportova“, rekao je Adi Merdanović, naglasivši kroz smijeh da nikada nije pao prilikom doskoka.
I dvanaestogodišnjak jedva čeka da njegov otac krene u životnu misiju, sakupi 700 maraka i službeno formira klub pri Skijaškom savezu BiH. „Pravo dobra ideja i jedva čekam da se formira klub, pošto ima mnogo djece koja bi voljela da skaču“, zaključio je Adi.

Na Igmanu 5. ožujka prvi skokovi nakon 1989. Na improviziranoj skakaonici na Igmanu 5. ožujka održat će se natjecanje veterana u skijaškim skokovima. Bit će to prvo natjecanje u skokovima na Igmanu nakon 1989. godine. Uz Selvera Merdanovića, nastupit će i drugi prijeratni skakači iz Sarajeva, Kenan i Ervin Merdžanović, Adnan Sadiković, Rasim Čović, Dalibor Pušara, Sead Kovačević, Vladimir Vojnović…

Selver je otac i Šejle Merdanović (17) najveće poslijeratne nade alpskog skijanja u BiH. Brojni treneri iz regije Šejli predviđaju zavidnu karijeru i u Svjetskom kupu u narednih četiri, pet godina. Međutim, veliko je pitanje hoće li se i ovaj talent ugasiti u nedostatku novca u BiH.

„U svakom slučaju svu svoju imovinu ću prodati ako dođe do tih problema. U posljednje vrijeme Šejla je postigla jako dobre rezultate. Olimpijski odbor i Skijaški savez BiH našli su razumijevanje i njihova potpora u zadnje dvije godine sigurno je dobrodošla“, zaključio je Selver Merdanović.