Mladalačke krize nisu uvijek bez posljedica

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da se polovina mentalnih poremećaja javlja do 14. godine, a anksioznost čak između 6. i 14 godine.

Na današnji Međunarodni dan mladih, potrebno je podizati svijest o važnosti zaštite mentalnog zdravlja mladih.

Jedna od najspecifičnijih i najosjetljivijih faza životnog ciklusa je period mladalaštva odnosno adolescencije. To je period značajnih psihičkih, emocionalnih i fizičkih promjena s kojima se adolescenti manje ili više uspješno nose. Pronaći sebe, svoje interese, želje, potrebe i životna opredjeljenja jedan je od najvažnijih životnih ciljeva. Ako znamo da je začeće toga ozbiljnoga puta baš predodređeno u adolescenciji, naša osjetljivost za zaštitu mentalnog zdravlja mladih trebala bi da bude veća.

U većini slučajeva, mladalačke krize su prolazne i bez posljedica. Međutim, postoji i određeni broj koji razvijaju ozbiljnu kliničku sliku, te anksioznost, depresija, samopovređivanje i pokušaji suicida, nažalost, postaju njihova svakodnevnica.

Ne dozvolimo da mladi poteškoće prolaze sami i u tišini. Pričajmo češće i više o tome koji su to simptomi koji mogu ukazivati na probleme mentalnog funkcioniranja. Destigmatizirajmo i pokažimo razumijevanje za svaki problem u psihičkom i socio-emocionalnom funkcioniranju mladih.

Najbolji lijek je prevencija s toga:

Od najranijeg djetinjstva probajte da djecu emocionalno opismenite. Od velike važnosti je znati prepoznati i prilagoditi emocionalno reagiranje

Razvijajte samopouzdanje i samopoštovanje. Važno je znati da je potrebno često pohvaliti i djetetovu ličnost i djetetovo ponašanje. Kada ''kudite'' neka kritika bude upućena samo na ponašanje.

Ono što nam svima treba jeste sigurna baza. Omogućite djetetu da neometano istražuje svijet oko sebe a da pri tom budete utočište i sigurnost.

Volite, jer ljubavi nikada dosta!