WWF na Brijunima
Na raspravi o parkovima Dinarskog luka predstavnici osam zemalja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U Nacionalnom parku (NP) Brijuni otvorena je danas 3. međunarodna konferencija "Parkovi Dinarskog luka" na kojoj se u organizaciji Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) uz svjetske stručnjake okupilo i stotinjak djelatnika zaštićenih područja iz osam zemalja regije na temu održivog turizma.
Nakon prošlogodišnje konferencije u Budvi, kada je usvojen dokument "Velika pobjeda za Dinarski luk" kojim su se Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Srbija obvezale na daljnji zajednički rad na unaprjeđenju zaštićenih područja, na ovogodišnjoj konferenciji naglasak je na postavljanju temelja asocijacije Parkovi Dinaridi, kojom će se nastaviti WWF-ova inicijativa Parkova Dinarskog luka.
Hrvatski ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović rekao je kako prirodni fenomeni često ne staju na političkim granicama, tako da ni njihova zaštita ne može stati na državnim granicama.
Istaknuo je da su glavni motivi inicijativa o zaštiti područja i formiranju parkova koji prelaze nacionalne granice, potaknuti države susjede na suradnju, omogućiti lakše i bolje upravljanje zaštićenim područjem i podizati kvalitetu života stanovnika zaštićenih područja i područja koja im gravitiraju.
Istaknuo je da je tema konferencije izuzetno važna jer s parkovima ne želimo osigurati bilo kakav razvoj, nego održivi razvoj, a to znači da se mora investirati u posjetiteljsku infrastrukturu kako bi se osiguralo da ih što više ljudi posjeti, ali da se istovremeno ne ugroze temeljni fenomeni, razlozi zbog kojih su ta područja zaštićena.
"U Hrvatskoj smo ponosni na naših osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode te taj iznimni prirodni resurs ulaganjima stavljamo u funkciju održivog razvoja kako bi cijela regija oko parkova mogla napredovati", poručio je Zmajlović. Istaknuo je da je Vlada prepoznala značaj tih prirodnih bogatstava, nacionalnih parkova i parkova prirode i u protekle tri godine uloženo je preko 200 milijuna kuna u parkovnu infrastrukturu. Rekao je da je riječ o višestruko većem ulaganju nego desetljećima prije.
"Intenzivirali smo ulaganja i vjerujem da će to generirati, s jedne strane, kvalitetan razvoj, a s druge strane, omogućiti kvalitetnije posjećivanje parkova", naglasio je Zmajlović.
Direktor WWF-ova Mediteranskog programa Paolo Lombardi rekao je kako WWF vjeruje da su zaštićena područja od temeljne važnosti za zaštitu čarobne prirodne baštine u regiji te da ljudima donose korist. "Uz asocijaciju Parkovi Dinaridi zaštićena područja će biti još učinkovitija u postizanju ove važne misije", poručio je.
Istaknuo je kako vlade, poslovni sektor, civilno društvo i lokalne zajednice moraju raditi zajedno kako "bismo bili sigurni da ljudi koji žive u parkovima ili oko njih mogu imati koristi od tih zaštićenih područja, povezujući zaštitu prirode, gospodarski interes i dobrobit ljudi".
Ravnatelj NP Brijuni Sando Dujmović istaknuo je kako je Brijunima s razlogom pripala čast da ugosti oko 150 sudionika iz 13 zemalja završne konferencije Parkova Dinarskog luka, među kojima su i priznati stručnjaci i nagrađivani govornici.
"Poznato je da su se baš na Brijunima odvili brojni važni pregovori i povijesni dogovori, pa tako i ova konferencija okuplja čelne ljude iz područja zaštite prirode svih zemelja regije, čime se jasno iskazuje želja za zajedničkom transnacionalnom zaštitom dinarskog ekosustava i kontinuirane suradnje
svih dionika s tog područja", istaknuo je Dujmović.
Kroz trodnevni program konferencije govorit će se o važnosti održivog turizma u parkovima, a panel će voditi novoizabrani predsjednik Europark Federacije Ignace Schops.
Bit će predstavljeni rezultati procjene dobrobiti ekosustava u parkovima, koju je WWF u posljednje dvije godine proveo u 57 parkova regije, od toga i u 18 hrvatskih, a postavit će se i temelji osnivanja službene asocijacije Parkovi Dinaridi.
WWF je regiju Dinarskog luka identificirao kao mjesto od globalne važnosti za biološku raznolikost.
Krasi ju bogatstvo prirodnog kapitala, riječ je o najbogatijem području vodom na Sredozemlju u kojem se nalazi najdublja vertikala na svijetu u NP Sjeverni Velebit, najveća europska prašuma Peručica u NP Sutjeska, drugi najdublji kanjon na svijetu - kanjon rijeke Tare.
Regija se ponosi zdravim populacijama velikih zvijeri poput medvjeda, risa i vuka, a dom je i za više od 5000 jedinstvenih vrsta.