Nutricionistica Nevena Pandža za Bljesak: Alergije na gluten ne rješavajte 'na svoju ruku'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Više od 55 bolesti su povezani sa alergijom na gluten, proteinom koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu i mnogim drugim stvarima. Porast alergija na gluten zabilježena je i na području BiH, kao i zemalja iz regije. Što je razlog tomu, kako prepoznati simptome, koliko su građani Mostara i Hercegovine u današnje vrijeme svjesni važnosti ispravnosti namirnica koje jedu, za Bljesak.info govori nutricionista Nevena Pandža, koja ističe kako u slučaju otkrivanja alergije ne gluten nije preporučljivo raditi ništa 'na svoju ruku' jer se može napraviti više štete nego koristi.

Bljesak.info: Sve je veći broj ljudi koji imaju alergiju na gluten, koji je razlog tomu?
Pandža: Danas se sve češće spominje riječ gluten, a zdravstvena stanja koja trebamo razlikovatisu celijakija- intolerancija (preosjetljivost) na gluten i alergija na gluten. Alergije na hranu karakterizirane su pretjeranom reakcijom imunološkog sustava na određeni protein pronađen u toj hrani. Alergijske reakcije mogu nastati zbog unos pšenice prehranom u organizam, ali i u nekim slučajevima, udisanjem pšeničnog brašna. Znanstvenici navode kako se nasljeđuje sklonost alergijskom reagiranju te se mnoge alergije na hranu najprije dijagnosticiraju kod male djece, iako se pojavljuju u starije djece i odraslih. Također uz nasljednu predispoziciju, pojavi alergije pridonosi izostanak dojenja, korištenje određenih antibiotika, nedovoljna stimulacija imunološkog sustava, infekcije, te nezrelost organizma za određenu dob (npr. dojenčad).

Bljesak.info: Postoje li neke statistike kada su u pitanju ovi podaci, koliki je uopće porast ljudi koji su alergični na gluten?Postoje li neke predispozicije, također neke razlike kad je u pitanju spol ili dob?
Pandža: Jako je teško razgovarati o statistici vezanoj za alergiju isključivo na gluten. Za alergijsku reakciju odgovorno je više proteina žitarica: albumin, globulin, gliadin i glutenin (gluten) te se u konačnici dijagnosticira alergija na pšenicu. Rezultati meta-analize koja je ispitivala prevalenciju alergija na hranu u Europi pokazala je da samoprocijenjena prevalencija alergije na pšenicu iznosila 3,6%, dok je dokazana prevalencija bila 0,1%. Zbog velike dostupnosti informacija u medijima, veliki je broj samodijagnosticiranja i samoliječenja određenih bolesti, što se nikako ne preporučuje. Razlike s obzirom na spol i dob još nisu uočene.

Bljesak.info: Kako znati da imate alergiju na gluten, koji su prvi simptomi koji se javljaju?
Pandža: Alergijska reakcija najčešće se manifestira svrbežom kože, crvenilom, oticanjem usana, mučninom, povraćanjem, grčevima, sekrecijom i nadraženošću nosne sluznice (rinitis) i astmom („pekarska“ astma).

Bljesak.info: Kako se kod nas može testirati alergija na gluten?
Pandža: Kada osjetite određene zdravstvene tegobe nije preporučljivo raditi ništa„na svoju ruku“ jer se može napraviti više štete nego koristi. Preporučuje se otići liječniku na pregled koji pomoću vaše anamneze i rezultata testova može uspostaviti dijagnozu. Liječnik najčešće preporučuje kožni test koji uključuje izlaganje kože kapljicama alergena te se promatra pojava alergijske reakcije. Također se osoba može uputiti na krvne pretrage u kojima će se promatrati rezultati specifičnih antitijela. U slučaju sumnje na alergiju na nutrijent iz hrane, svakako se preporučuje dnevnik prehrane kako bi se uočile reakcijenakon konzumiranja određene hrane. Liječnik može preporučiti i eliminacijsku dijetu, odnosno izbacivanje iz prehrane namirnice koje su najčešći alergeni. Pod kontrolom liječnika, postepeno se eliminirane namirnice vraćaju u svakodnevnu prehranu i bilježi pojava simptoma. Postoji još i test u kojem se unosi velika količina hrane na koju se sumnja da uzrokuje alergijsku reakciju, te dok je pacijent na promatranju liječničkog tima, za početak unosi malu količinu određene hrane, te je postepeno povećava.

Bljesak.info: Kako liječiti nepodnošenje glutena?
Pandža: Eliminacija glutena iz prehrane zahtijeva angažman i edukaciju. Jasno je da iz prehrane treba izbaciti sve proizvode od pšenice, ječma i raži (pa tako i bulgur, pir, kamut, kus-kus…), no problem mogu predstavljati brojne druge namirnice gdje je gluten „skriven“ i prisutan u najmanjim količinama te je izrazito bitno pažljivo čitati deklaraciju na proizvodu. Skriveni izvori glutena uključuju aditive, konzervanse i različite stabilizatore koji se nalaze u procesiranoj hrani, lijekovima i sredstvima za održavanje higijene usta. Budući da se brašno i žitarice često koriste u pripremi jela, valja voditi računa o metodama pripreme, posebice u restoranima. Također, prilikom priprave, na primjer, kukuruznog kruha, često dolazi do kontaminacije pšeničnim ili raženim brašnom, a poznato je da su i male količine glutena problematične za oboljele.

Bljesak.info: Potpuno izbacivanje glutena iz prehrane, suprotno mišljenjima nekih, nije uvijek dobro za zdravlje?
Pandža: Gluten je protein i prisutan je u pšenici, raži, ječmu i zobi– žitaricama koje su u većoj ili manjoj mjeri prisutne u svakodnevnoj prehrani. Proteini glutena osiguravaju elastičnost i „ljepljivost“ proizvodima od brašna zbog čega zauzimaju cijenjeno mjesto u pekarskoj industriji. Gluten, također, ima svojstva emulgatora i stabilizatora te je izvrstan nositelj aroma i začina. Osobama kojima nije dokazana niti jedna od navedenih zdravstvenih tegoba vezanih za gluten, ne preporučuje se bezglutenska prehrana budući da time smanjuje unos i drugih potrebnih nutrijenata, što u konačnici može biti jako opasno.

Bljesak.info: Kod nas su namirnice, koje se preporučuju osobama s alergijama na gluten a koje većinom dolaze iz uvoza dolaze iz uvoza, dosta skuplje, postoji li neka alternativa tomu, odnosno neka jednostavnija i cjenovno prihvatljivija vrsta prehrane?
Pandža: Kao oznaka bezglutenskih proizvoda vrijedi riječ „bezglutenski“ i znak precrtanog žitnog klasa. Takvi proizvodi ne smiju sadržavati više od 20 mg glutena u 1 kg proizvoda. Istina je da ti proizvodi imaju veću cijenu u odnosu na druge, a u nekim državama se bezglutensko brašno propisuje na recept budući da je to jedina terapija za osobe oboljele od celijakije. Namirnice koje su dopuštene u bezglutenskoj prehrani uključuju rižu, kukuruz, heljdu, proso, amarant, kvinoju (ako nisu kontaminirani pšenicom i drugim izvorima glutena), voće, povrće te mlijeko i mliječne proizvode ako im nisu dodani aditivi na bazi glutena, a jednako vrijedi i za meso, perad, ribu, jaja i soju.

Bljesak.info: Koliko su ljudi kod nas, mislim na područje Hercegovine, svjesni i prepoznaju važnost o ispravnosti namirnica koje jedu?
Pandža: Mislim da se svakim danom sve više ljudi u našoj okolini odlučuje na educiranje o prehrani i promjeni prehrambenih navika. S tim da je jako bitno obratiti pažnju na izvor tih informacija. Uvijek treba malo dublje istražiti sve prednosti i mane određenih savjeta, budući da smo svi mi individualni strojevi sa posebnim energetskim i nutritivnim potrebama, preferencijama i zdravstvenim tegobama. Po mom mišljenju najbitnije je slijediti osnovne principe pravilne prehrane i usvajati pravilne prehrambene navike od malih nogu u svrhu poboljšanja trenutnog zdravlja cijele obitelji i prevencije bolesti u odrasloj dobi.

Bljesak.info: Vi vršite savjetovanja preko Facebook stranice 'Nutricioniziraj se' – koliko vam se često ljudi obraćaju za pomoć i koja su uglavnom pitanja koja ih muče?
Pandža: Stranica „Nuricioniziraj se“ proizašla je iz želje da se pruže informacije o hrani i njenom utjecaju na zdravlje na jednostavan i lako primjenjiv, te učinkovit način. Ona služi kao moj most komunikacije s ljudima koje to zanima, pa mi se javljaju s raznim pitanjima o regulaciji tjelesne mase (povećanje ili smanjenje), intoleranciji na hranu, dijetoterapiji u kroničnim bolestima,na koje im dajem generalne savjete, ali se zbog individualnosti svake osobe i njenog stanja najčešće odluče na nutricionističko savjetovanje.