Povorka ponosa - test dostignutih sloboda u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Prve povorke ponosa u svijetu se nikada nisu dogodile u društvu u kojem ne postoji nasilje i diskriminacija LGBTI osoba. Povorka se organizira upravo zbog toga, kako bi se diskriminacija i nasilje nad jednom od najmarginaliziranijih i najskrivenijh grupa stavilo u javnost, u cilju podizanja svijesti i zagovaranja za poboljšanje prava ove grupe ljudi'', govori za Bljesak.info Ena Bavčić, ispred Civil Right Defendersa komentirajući prvu Povorku ponosa koja će se početkom rujna održati u Sarajevu.

Bavčić smatra da je organiziranje povorke ponosa integralni dio sazrijevanja i suočavanja sa našim vlastitim stavovima prema svim diskriminiranim grupama u našem društvu, ne samo LGBTI osobama, te da je pravo vrijeme sada.

''Zbog toga smatram da je pravo vrijeme da se BH povorka ponosa organizira, te da konačno počnemo razgovarati o pravima diskriminiranih ljudi na većoj razini u BiH'', poručuje Bavčić. U izvještaju koji su u ovoj organizaciji radili na temu slobode okupljanja ističu kako su okupljanja LGBTI osoba u razdoblju 2017/2018 bila pod priličnim pritiskom.

Presedan za regiju

''Iako su okupljanja na zatvorenom, nakon 2014. i napada na festival Merlinka, bila omogućena i zaštićena od strane policije, okupljanja u javnom prostoru su bila spriječena. Iako nije izražena eksplicitna zabrana javnih okupljanja, administrativne prepreke se smatraju lošom praksom i kao takve nisu pozitivno ocjenjene u našem izvještaju. Tako da možemo slobodno reći da je javno okupljanje LGBT osoba i u proteklom periodu bilo nedovoljno facilitirano od strane relevantnih administrativnih tijela u BiH'', govori za Bljesak.info Bavčić.

S druge strane, smatra kako je presuda iz siječnja 2019.godine, koja nalazi odgovornom policiju Kantona Sarajevo za ne pružanje zaštite LGBTI okupljanjima jako pozitivna te da je presedan ne samo za BiH, nego za regiju, jer sada postoji presedan za javna okupljanja.

I Misija OSCE-a u BiH, kako navode u svom odgovoru, primjećuje da je puno i ravnopravno uživanje slobode mirnog okupljanja i dalje izazov u ovoj zemlji te da sloboda okupljanja u BiH postoji samo u teoriji umjesto da se omogući njeno uživanje u praksi. Tijekom protekle dvije godine, Misija je pratila preko 200 javnih okupljanja, u koja spadaju i osjetljivi skupovi podrške grupi Pravda za Davida, te protesti veterana u Sarajevu koji su trajali tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

''Misija je dokumentirala svoje nalaze i namjerava ih sistematizirati u izvještaju o javnim okupljanjima u BiH, koji će biti objavljen do kraja godine. Naša ključna zapažanja proistekla iz dosadašnjeg praćenja potvrđuju stanovište da se na slobodu mirnog okupljanja u BiH općenito gleda kao na sigurnosno ili policijsko pitanje umjesto da predstavlja slobodu uživanja jednog od osnovnih prava. Organizatori javnih okupljanja de facto traže odobrenje da održe skup svaki put kada žele koristiti javni prostor u tu svrhu, te su predmetom krajnje birokratizacije i bespotrebnih administrativnih postupaka kojima se zahtijeva od organizatora da dostave opširne informacije u što spadaju i osobni podaci o organizatorima, redarima, pa čak i o sudionicima okupljanja'', govori za Bljesak.info veleposlanik Bruce G. Berton, šef Misije OSCE-a u BiH.

Podrška OSCE-a

Kada je u pitanju status LGBTI osoba, Misija je izbliza promatrala ograničenja nametnuta organizatorima prosvjeda koji je planirao Sarajevski otvoreni centar 2017. godine, kao i izazove sa kojima su se oni suočavali u organiziranju javnih okupljanja u protekle dvije godine.

''U tom smislu, Misija je konstatirala diskriminatornu praksu sa kojom su se suočili organizatori javnih okupljanja čiji je cilj bio promocija prava LGBTI osoba. Misija izražava snažnu podršku pravu svih da u potpunosti uživaju slobodu mirnog okupljanja, kao i slobodu izražavanja i slobodu udruživanja, bez bilo kakve diskriminacije utemeljene na nekoj od zabranjenih osnova, kao što je seksualna orijentacija'', ističe Berton.

Da je sloboda okupljanja za jedno društvo od izuzetnog značaja te da je važno da svatko tko misli da su njegova prava i slobode ugrožene, treba to i kazati i obrazložiti, smatra i Srđan Puhalo, psiholog, bloger i politički analitičar.

Možete da nas volite ili ne volite

''Postoje različiti načini da se to kaže, a jedan od njih je i ulica. Ne smijemo demokraciju svesti samo na izbore i glasanje, jer na taj način male grupe ljudi nikada neće ostvariti svoja prava. Ta okupljanja moraju biti nenasilna i organizirana i dužnost države je da im to omogući. Uopće nije važno što pojedini političari ili stranke misle o najavljenoj paradi ponosa, njihova dužnost je da stvore sve preduvjete, propisane zakonom, za njeno održavanje'', govori za Bljesak.info Puhalo.

Komentirajući održavanje prve povorke ponosa u Sarajevu, navodi kako ćemo ''vidjeti kako će sve to proći, ali je važno da shvatimo da u BiH postoji LGBTI zajednica, koja je odlučila da izađe iz ormara i ponosno kaže mi smo tu, vidite nas. Možete da nas volite ili ne volite, ali trebate da nas poštujete''.

Da razina poštovanja prava na javno okupljanje pokazuje razinu demokratizacije jednog društva smatra i Bavčić te ističe ukoliko je pravo na javno okupljanje facilitirano na pravi način, skoro po pravilu i ostale slobode uživaju jako visoku razinu poštovanja, uključujući slobodu govora, te slobodne i fer izbore.

''Vrlo je lako primijetiti da se pravo na javno okupljanje u Bosni i Hercegovini još uvijek promatra kao sigurnosno pitanje ili kao pitanje političkih stranaka, u smislu da se svako spontano okupljanje pokušava objasniti kao da iza njega stoji neka politička stranka ili vlada drugih država, a ne pitanja ljudski prava. Takav način gledanja na ljudska prava je nedemokratsko i pokazuje da naša vlast odbija da se suoči sa drugačijim mišljenjima, čak i kada se ona miroljubivo promoviraju. Međutim, ljudska prava nisu pitanje naše želje, nego norma na koju se naša država obavezala. Ne možemo birati koja ljudska prava ćemo poštovati i za koja ćemo se boriti, kada smo prihvatili jednakost istih kao krovnu pravnu normu u BiH'', ističe predstavnica Civil Right Defendersa.

Test dostignutih sloboda

Da je sloboda okupljanja jedno najšire pravo kao tako postavljeno, smatra i Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava BiH, koja ističe kako sama činjenica da se zove sloboda ukazuje da se svi građani u jednom društvu rađaju slobodni i samim tim što su slobodni oni imaju pravo da se slobodno okupljaju i udružuju radi ostvarivanja svoji različitih ciljeva.
Činjenicu da održavanje povorke ponosa u Sarajevu, obzirom na ranije nasilje koje su se našoj zemlji događalo nad LGBTI osobama, postavlja pitanje jesmo li kao društvo sazreli za jedan vid ovakvog okupljanja Džumhur komentira kao jedan test dostignuti sloboda u BiH.

''Ovo javno okupljanje predstavlja jedan test dostignutih sloboda u BiH kao multikulturalnom društvu, gdje svatko bez obzira na njegov pripadnost može uživati to pravo, znači može se okupljati. Nažalost u društvu je često prisutno da oponenti javnog okupljanja LGBTI zajednice govore da je ovo pitanje promocije ove grupacije u javnosti. To je zamjena teza. Ovdje nije pitanje promocije ove grupacije nego je pitanje testiranja društva je li sloboda okupljanja jednaka kao pravo dostupna svima bez obzira na to kojoj grupaciji pripada'', govori Džumhur.

Ombudsmenka smatra kako ćemo, kada se onemogući javno okupljanje jednoj grupaciji, zbog svojstva te grupacije, veoma brzo, kao društvo doći u situaciju da će ograničiti okupljanje drugoj grupaciji, trećoj…

''U konačnici možemo postati jedno zatvoreno društvo u kojem pravilo ograničavanja okupljanja, postaje pravilo ponašanja vlasti'', zaključuje Džumhur za Bljesak.info.

Podsjećamo, prva povorka ponosa u Bosni i Hercegovini održat če se u Sarajevu 8. rujna pod sloganom 'Ima izaći' , koji reprezentira izlazak LGBTIQ zajednice u javni prostor. U BiH do sada nije bilo pokušaja organiziranja povorke ponosa, a manja okupljanja članova LGBT zajednice često su nailazila na otpor i prijetnje nasiljem, primjerice u Sarajevu 2008. godine kada su zabilježeni pokušaji nasilnog ometanja organiziranja festivala "Merlinka". Ove je godine sličan slučaj zabilježen u Tuzli kada je skupina radiklanih islamista sredinom ožujka prosvjedovala zbog festivala queer filma i umjetnosti. Također, nakon najave o organiziranju prve bh. povorke, internetske portale u BiH preplavili su komentari ispunjeni prijetećim porukama i pozivima na nasilje.