Prije 530 godina rođen Sulejman Veličanstveni – najznamenitiji osmanski sultan

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 530 godina, 6. studenog 1494. rođen je slavni sultan Sulejman Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac), vjerojatno najznamenitiji vladar u čitavoj povijesti Osmanskog Carstva.

Zanimljivo je da nije rođen u prijestolnici Istanbulu, nego na udaljenom kraju Carstva – u gradu Trapezuntu na obali Crnog mora, nedaleko od granice s Armenijom i Perzijom. Naime, Sulejmanov otac Selim I. bio je u to doba namjesnik Trapezuntskog ejaleta, a Carstvom je vladao još uvijek Sulejmanov djed – sultan Bajezit II.

Sulejman I. dolazi na tron poslije smrti oca Selima I., 22. rujna 1520. godine.

Njegove supruge bile su sultanija Hürrem (zakonita supruga) i sultanija Mahidevran. Imao je osmero djece (s Mahidevran četvero od kojih je samo jedan sin ostao živ, a s Hürrem petero).

U doba Sulejmanovog rođenja postojala je neobična prijetnja Osmanskom Carstvu. Naime, u zarobljeništvu rimskog pape nalazio se brat vladajućeg sultana Bajezita II (Sulejmanovog djeda). Papa je namjeravao iskoristiti tog brata da digne pobunu protiv sultana i pokuša oslabiti muslimansku moć.

Ali, sultan Bajezit je upotrijebio zanimljivu taktiku. Platio je papi 120.000 zlatnika da zadrži konkurentskog brata u papinskom zarobljeništvu. To je bio ogroman novac, jer je nadmašivao sve ostale papine prihode te godine.

Sultan je obećao papi davati svake sljedeće godine još po 45.000 dukata. Uza sve to, Bajezit je papi darovao i izuzetno važnu relikviju – Sveto Koplje – kojim je po predaji proboden Isus Krist na križu.

To je koplje do tada čuvano u Istanbulu, a kad je preneseno u Rim, postalo je jedno od najvećih papinskih blaga (i danas se čuva u Vatikanu). Sultanov brat je naposljetku u Italiji i umro. 

Sulejmanova majka bila je porijeklom po svemu sudeći Tatarka. Zvala se Ayşe Hafsa ili Ajša Hafsa (Ajša je bilo ime omiljene supruge proroka Muhameda).

Sulejman je volio svoju majku, i ona je dobila visoku titulu Valide Sultan kad je on došao na vlast. Valide Sultan znači otprilike kraljica majka i označava ženu koja je na čelu čitavog harema, a često ima i velik utjecaj u politici.

Nedugo po preuzimanju vlasti on objavljuje rat ugarsko-hrvatskoj državi i već 1521. godine zauzima strateški važan Beograd u bitci za kojega je bio poražen njegov predak Mehmed II. osvajač.

Pet godina kasnije u Mohačkoj bitci dolazi do uništenja ugarske države čije mjesto kao neprijatelj sada zauzima Habsburška monarhija. U boju kod Mohača poginuo je i ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II.

Sulejman I. iskoristio priliku i 1529. prvi put opsjeo Beč, ali bez uspjeha. Nakon samo 19 dana bio je prisiljen prekinuti opsadu iznenadnim početkom zime. Pa ipak je, kao posljedicu ovog konflikta, Austrija morala dugotrajno plaćati danak Osmanskom carstvu.

Godine 1533. je došlo do nestabilnog mira koji će često biti prekidan. Sulejman je i na drugim područjima napredovao: 1534. Mezopotamija s Bagdadom, 1534. Azerbajdžan, 1540. dijelovi Dalmacije, 1547. veliki dijelovi Jemena. 

Nastavljajući u Aziji i Africi politiku svoga oca Sulejman uspijeva osvojiti današnju Libiju, Tunis i Alžir kao i proširiti posjede u Iraku. U bitci za Maltu njegova desantna armija je 1565. godine potučena.

Godine 1566. osmanske trupe ponovo kreću prema Beču s namjerom da osvoje glavni austrijski grad. Malo prije dolaska na cilj, Sulejman I. umire, a na samrtnoj postelji zapovijeda svojim generalima uređeno povlačenje kako ne bi došlo do kaosa i prijepora oko nasljeđa krune.

Sulejmana I. Velikog smrt zatječe 5. rujna 1566. godine pri opsadi Sigeta kojega brani Nikola Šubić Zrinski. Poslije borbe između djece koja se odvijala za sultanova života njegov nasljednik postaje Selim II.

U vrijeme Sulejmana zasnovani su i uži odnosi s europskim silama. 1526. godine potpisana je prva tzv. "kapitulacija" s Francuskom s kojom je dogovorena slobodna trgovina, a na Francusku prenijeto pravo sudbene vlasti nad njenim građanima na teritoriju Osmanskog Carstva.