Ravnopravnost žena u 21. stoljeću: Diskriminirane smo još uvijek

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je Bosna i Hercegovina potpisala brojne konvencije o pravima žena, te posjeduje i brojne zakone koji jamče sigurnost i ravnopravnost žena u društvu, sporna je njihova primjena u praksi, zaključak je panel rasprave povodom obilježavanja 8. ožujka, Međunarodnog dana žena u Mostaru.

Rodno nasilje u porastu

Zaključeno je da položaj žena u Bosni i Hercegovini još uvijek nije onakav kakav bi trebao biti, brojne od njih još su uvijek podložne rodno zasnovanom nasilju, seksualnom uznemiravanju, pristupu zdravstvenoj njezi, obrazovanju i mogućnosti zapošljavanju.

Posebno je istaknuto kako su se žene u Bosni i Hercegovini izborile za ravnopravniji odnos u društvu, ali smo isto tako suočeni s velikim brojem feminicida.

Na temu položaja žena u 21. stoljeću – porastu emancipacije ili diskriminacije danas su na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru govorile Amana Popovac, direktorica kompanije Dedalus u BiH, Danijela Jurčić profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Alma Kozo, predstavnica Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ.

''Diskriminirane smo još uvijek, ali smo doživjele jedan stupanj emancipacije'', ističe prof. dr. Danijela Jurčić. Smatra da ravnopravnost spolova ne pogađa sve jednako te da ona ovisi o puno faktora - odgoju, obrazovanju, socijalizaciji, emancipaciji i mjestu življenja.

Puno posla u Hercegovini

No kada je riječ o Hercegovini i položaju žena u njoj, Jurčić ističe kako po tom pitanju ima još puno posla.

''Hercegovina je jedno patrijarhalno i konzervativno mjesto. Puno puta sam se uvjerila na svom primjeru da me zbog toga što se bavim feminizmom nazivaju raznim pogrdnim imenima u komentarima na društvenim mrežama. To je posebno istaknuto kod muškaraca iz ruralnih mjesta. Feminizam nije ništa negativno, on samo nastoji izjednačiti prava žena s pravima muškaraca. Ne tražimo nikakvu superiornost. Po tom kontekst mislim da u Hercegovini ima još jako puno posla'', kazala je Jurčić.

Upravo na ovaj problem javnog vrijeđanja žena upozorila je poduzetnica i aktivistica Amna Popovac. Kazala je kako je emancipacija omogućila ženama da rade, a digitalizacija da ih se, osim u javnom prostoru, nažalost može napadati i privatno, putem društvenih mreža.

''Važno je naučiti obraniti se od tih napada. Postoje razne tehnike, a najbolja je javno objavi ime i prezime onoga što te napada, njegove poruke'', kazala je Popovac.

Ključno je obrazovanje

Istaknuto je kako je posebno za svaku ženu i njezinu emancipaciju ključno obrazovanje. No nažalost, nit ono nije ravnopravno omogućeno svim ženama, posebno onima iz ruralnih područja. Zaključeno je kako još uvijek nažalost postoje stavovi da će se žensko dijete sretno udati u neku dobru obitelj i da će se njezin muž brinuti o njoj.

Tijekom panel rasprave naglašeno je da se protiv diskriminacije žene mogu i moraju boriti. A u borbi za ravnopravnost ključno je da uz ženu stoji muškarac koji će znati i htjeti pomoći u svim poslovima.

Panel rasprava organizirana je u okviru projekta "Unapređenje podrške žrtvama rodno-zasnovanog nasilja i diskriminacije", kojeg udruženje "Novi put" provodi uz financijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State).