Zanate koji su najdulji ratovi u povijesti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tijekom povijesti, otkad su ljudi naučili izrađivati oružje, postoje i ratovi. Neki od njih utjecali su direktno na živote brojnih ljudi, kao što su npr. dva Svjetska rata. Međutim, oni su trajali iznimno kratko u odnosu na druge povijesne ratove, portal punkofer.hr donosi „neslavne“ rekordere objavljene na portalu WorldAtlas.

Ratovi meksičkih starosjedioca

Ovi su se ratovi vodili između meksičkih Indijanaca i španjolskih kolonizatora. Sukob je započeo osvajanjem aztečkog carstva 1519., a nasilni sukobi nastavili su se tijekom čak 414 godina. Posljednji u nizu ratova bio je Rat za Yucatan kad su se potomci plemena Maya pobunili protiv Yucateosa, potomaka Europljana koji su tamo držali političku moć.

Arapsko - bizantski ratovi

U 7. stoljeću Arapi su napali Bizantsko Carstvo i osvojili prostore današnje Sirije i Egipta. Dva puta su pokušali napasti Konstantinopol, no bez uspjeha. Nakon toga granica između dva carstva bila je relativno stabilna a 421 godinu dug rat završio je kada se pojavila nova prijetnja s istoka - Turska. Na kraju je Bizantsko carstvo pretrpjelo teške poraze i izgubilo većinu teritorija a Arapi su ojačali svoj utjecaj u Africi i na Bliskom istoku.

Otomanski ratovi u Europi

Otomanski odnosno Turski ratovi podrazumijevaju ratove između Otomanskog carstva i brojnih europskih država. Ratovi su ukupno trajali čak 653 godine! Prvi sukob bio je između Bizanta i Otomanskog carstva 1265. koji je na kraju rezultirao raspadom Bizanta. U 14. i 16. stoljeću Turci su uspjeli pokoriti Balkan i velik dio Središnje Europe, teritorije današnje Srbije, Bosne i Mađarske. Tijekom Prvog svjetskog rata britanska vojska nije uspjela ući u Istanbul ali je Turska izgubila većinu svog europskog teritorija. Kao kraj njihove dominacije uzima se 1918. godina.

Germanski ratovi

Riječ je o ratovima između Rimskog carstva i germanskih plemena. Ratovi su započeli 113. prije nove ere kada su neka germanska plemena ušla na teritorij koji je kontroliralo Rimsko Carstvo. U tom sukobu Rimljani su pobijedili iako su pretrpjeli velike gubitke. U 5. stoljeću Germani su počeli odnositi sve više pobjeda, čak su 410. ušli u grad i pustošili ga puna tri dana. Sukobima je kraj došao 569. godine nakon čak 681 godine ratovanja.

Rimsko - perzijski ratovi

I ovi su ratovi trajali dugih 681 godinu. Riječ je o seriji ratova između Rimskog Carstva i Perzijskog Carstva. Povod ratovima bila je razlika u religiji, ali zapravo je bila riječ o bitkama za teritorije. Iako su tijekom 681 godine obje strane imale i pobjede i poraze, granice između dva carstva nisu se dramatično mijenjale kroz povijest. Kada se na geopolitičkoj sceni pojavila Arapska vojska, Perzijsko Carstvo, iscrpljeno dugogodišnjim ratovanjem, uskoro je jednostavno prestalo postojati.

Bizantsko - bugarski ratovi

Prvo bugarsko carstvo osnovano je 681. godine i iste je godine započeo 715 godina dug sukob između tog carstva i Bizanta. Iako su u početku Bugari imali niz pobjeda, ratovi s ostalim susjedima znatno su ih oslabili te su u 11. stoljeću potpali pod vladavinu Bizanta. Sukobi nisu prestali ni kada su Bugari uspjeli povratiti velik dio prijašnjeg teritorija i kada su formirali Drugo bugarsko carstvo. Ratovi su okončani 1396. kada su teritorij Bugarske osvojili Turci.

Anglo - francuski ratovi

Rat između Engleske i Francuske počeo je 1066. kada je William, vojvoda od Normandije, napao Englesku sa sedam tisuća francuskih vojnika pretendirajući na englesko prijestolje. To je bio povod sukoba koji se protegao na dugih 750 godina. Jedan od najpoznatijih ratova iz te „serije ratova“ je Sedmogodišnji rat, kad su Englezi odnijeli pobjedu i spriječili širenje Francuske u Sjevernu Ameriku. Krajem ratovanja smatra se 1815. godina kojom je završio Stogodišnji rat, a Napoleon Bonaparte je po drugi put prognan, ovoga puta na otok Sveta Helena gdje je i umro 6 godina kasnije.

Rekonkvista

Rekonkvista (ponovno osvajanje) pokret je koji je za cil imao protjerivanje Maura s Pirinejskog poluotoka, a trajao je, s obzirom na sukobe – dugačkih osam stotina godina. 711. godine sjevernoafrički muslimani Maori osvojili su Apeninski poluotok pobijedivši Vizigote. U 11. stoljeću kršćani su odlučili preuzeti teritorij Španjolske i Portugala, a velika kršćanska pobjeda bila je 1085. kada je kralj Alfonso VI osvojio Toledo. Do 1252. Maori su kontrolirali još samo područje oko Granade, a kad je grad pao 1492. godine, završila je i Rekonkvista. Iako je religija bila glavna okosnica ratova, smatra se kako su pravi uzrok bile bitke za moć i teritorijalnu prevlast.