Čija je Bosna i gdje je nastala?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U samom centru Salzburga, kojih stotinjak metara od rodne kuće W.A. Mozarta, u jednom od prolaza poznate ulice Getreidegasse, nalazi se mjesto gdje je izvorno nastala Bosna.

Rijeke turista koje obilaze ovaj austrijski grad, uz nezaobilazne posjete lokacijama vezanih za Mozarta ili film "Moje pjesme, moji snovi", hrle upravo k ovome uskom prolazu ne bi li okusili Bosnu.

Međutim, nešto istočniji, gornjoaustrijski Linz također Bosnu prisvaja sebi. Lokalpatrioti iz Linza tvrde da je Bosna nastala u tamošnjem Schillerovom parku.

Naravno, pod Bosnom se, u ovome članku, ne podrazumijeva geografska ili administrativna jedinica, već jedan od najpopularnijih austrijskih street food specijaliteta.

Žanko ...

Pobornici tvrdnje da je Bosna nastala u Salzburgu govore o Bugarinu Žanku Todorovu koji je još 1949. u pivovari augustinskog samostana počeo posluživati Nadanicu. Ovo jelo se sastojalo od kifle sa prženim kobasicama posutim sitno narezanim mladim lukom, peršunom, uz dodatak currya u prahu. Ovo jelo je navodno postalo toliko popularno u Salzburgu da je Todorov ubrzo uspio otvoriti vlastiti Balkan Grill u centru Salzburga, u već spomenutoj Getreidegasse. Ime Nadanica je Austrijancima bilo previše komplicirano za izgovoriti, pa je Todorov promijenio ime ovog jela u Bosna. Teško je odgonetnuti zašto je Todorov kobasice sa curryem nazvao Bosnom, ali kroz neke izvore se provlači teorija kako su Austrijanci geografsku Bosnu povezivali sa egzotikom začina.

Iako je Balkan Grill u međuvremenu promijenio nekoliko vlasnika, i dalje se na njegovom ulazu nalazi natpis "Prvi salcburški Bosna grill".

... ili Petar?

Ipak, Bosna ne bi bila Bosna, kada se o njenom nastanku i porijeklu ne bi vodile diskusije. Tako naime, u Linzu tvrde kako je Bosna nastala na mobilnom štandu s kobasicama u Schillerovom parku. Tvorac naziva ove kobasice je navodno bio izvjesni Petar Radisavljević.

Tada zaposlen kao slobodni umjetnik, Radisavljević je 2008. za austrijski ORF izjavio kako je upravo on dao ime ovome jelu, i to 1974. godine. Pri povratku iz SAD-a za Jugoslaviju, Radisavljević je u Salzburgu susreo poznanika s kojim je otišao u Linz. U Schillerovom parku, na jednom od mobilnih štandova je naručio kobasicu, koju je dobio s toplim kiselim kupusom: "Naše meso s roštilja se jede sa lukom i salatom. Hladnim povrćem, a ne sa toplim kiselim kupusom... I onda sam rekao: Daj mi kobasicu u kifli i pospi je s lukom. I kako se to sad zove?".

Iako je danas najpopularnija obična Bosna, postoje i neke varijacije, pa tako postoji Kafka Bosna (kobasica punjena sirom umjesto obične kobasice), Đavolja Bosna (sa ljutim umakom i čili paprikom) ili Lovačka Bosna (kobasica sa mesom od divljači).

Možda ime kafkijanske Bosne danas više odgovara njenoj geografskoj imenjakinji, ali gastronomska Bosna je postala neodvojivi dio urbanog krajolika austrijskih gradova i njihovih štandova s kobasicama.