Muškarci u BiH će do 2030. imati ozbiljne probleme s pretilošću

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stanovnici BiH, barem prema pokazateljima, sve više paze na zdravlje i prehranu te se, za razliku od svojih susjeda u Republici Hrvatskoj, trenutačno ne ubrajaju među one s najvišom prevalencijom debljine.

Prema Svjetskom atlasu debljine 2022. (World Obesity Atlas 2022.), koji je izdao World Obesity Federation, i žene i muškarci iz BiH nalaze se među skupinama s najnižom prevalencijom debljine u razdoblju do 2030. godine.

Prema tablicama iz spomenutog Atlasa, koji procjenjuje mogućnost povećanja broja pretilih u sljedećih nekoliko godina, žene iz BiH nalaze se na četvrtom mjestu s 23 posto, a muškarci na osmom s 24 posto. Na prvom mjestu skupine zemalja s najnižom prevalencijom debljine u razdoblju do 2030. godine, kada su u pitanju žene, nalazi se Danska, slijedi Švicarska pa Švedska, nakon koje je BiH.

Na petom mjestu je Tadžikistan, zatim Austrija, Italija, Island te Slovačka i Estonija. Kada je riječ o muškarcima, na prvom mjestu je Tadžikistan, slijede Uzbekistan, Kirgistan, Moldavija, Azerbajdžan, Turkmenistan, Armenija, BiH, Ruska Federacija te Slovenija. Dakle, ovo istraživanje pokazuje kako, kada je riječ o BiH, do 2030. godine veću vjerojatnost za probleme s pretilosti imaju muškarci nego žene, prenosi Večernji list.

Prema Svjetskom atlasu debljine 2022., predviđa se da će u Hrvatskoj do 2030. pretilo biti gotovo milijun ljudi, dakle, gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac. Ova saznanja naglašavaju da će Hrvatska propustiti ispuniti cilj Svjetske zdravstvene organizacije da do 2025. godine zaustavi porast debljine i zadrži razinu iz 2010. godine. Gledamo li samo europsku regiju, možemo vidjeti kako je Hrvatska u skupini od 10 zemalja s najvišom procijenjenom prevalencijom debljine i kod muškaraca (32%) i kod žena (31%). Najveća prevalencija debljine u 2030. godini kod muškaraca predviđa se na Malti (37%), a kod žena u Turskoj (50%).

Inače, zemlje s najdebljim stanovništvom, prema ovom Atlasu, su Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Malta, Gruzija, Azerbajdžan, Litva, Bjelorusija, Grčka, Hrvatska, Mađarska, Češka, Luksemburg.

Kada govorimo o prevalenciji debljine kod djece u europskoj regiji, Hrvatska je s Mađarskom i Turskom u samom vrhu europske regije s predviđenih 19% djece u dobi od 5 do 19 godina koja će živjeti s pretilosti u 2030. godini. Inače, debljina je bolest koja je postala jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Kada je riječ o BiH, veliki broj odraslih pandemiju koronavirusa iskoristio je upravo za više rekreacije. Mnogi su se baš u tom razdoblju odlučili na promjene životnih navika. Druženja u restoranima i kafićima zamijenili su vožnjom bicikla, trčanjem, teretanom…

Ipak, u ovoj zemlji najveći problem javlja se među djecom. Posljednja istraživanja UNICEF-a uputila su na lošu i neadekvatnu prehranu najmlađih u BiH. Zbog loše prehrane gotovo tri posto mališana nije dovoljno fizički razvijeno te svako četvrto dijete pati od prekomjerne težine. Istraživanja su pokazala i da mnoga djeca imaju smanjenu razinu željeza u krvi, što utječe na koncentraciju i pamćenje. Nutricionisti upozoravaju da će mišićna masa, ako se ne unosi dovoljno proteina, vitamina i minerala koji su potrebni organizmu, ustupiti mjesto salu.

Inače, BiH je nedavno dobila i Udrugu "Društvo za debljinu" kojoj je cilj rad na poticanju i provođenju znanstvenih istraživanja vezanih uz debljinu, s donošenjem jasnih smjernica u globalnoj strategiji u liječenju patološke pretilosti, zatim djelovanje kroz javnozdravstvenu djelatnost u svrhu utjecaja na cjelokupnu javnost, medije, stručne, političke i ekonomske krugove u cilju zaustavljanja epidemije debljine, kao i izdavanje publikacija u svrhu ostvarivanja djelatnosti udruge u skladu sa zakonom.

Ono što je najvažnije i o čemu treba voditi računa u cilju smanjenja tjelesne mase i održavanja idealne tjelesne mase je pravilna prehrana koja će uz programiranu tjelesnu aktivnost osigurati ravnomjerno mršavljenje.

Pod pojmom pravilne prehrane podrazumijeva se uravnotežen unos vode, ugljikohidrata, masti i bjelančevina, kao i vitamina te minerala, redovito uzimanje obroka, umjerenost i raznolikost hrane, izbjegavanje prejedanja i uzimanje više manjih obroka tijekom dana.