Otkrijte tajne Talijanki: Kako ostati vitka unatoč pizzi i tjestenini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tipična talijanska kuhinja uključuje super ukusnu, ali vrlo kaloričnu hranu - poput pizze, svih vrsta tjestenine i bijelog kruha. Sve ove namirnice definitivno nisu na popisu ni jedne nama poznate dijete. No, tajna je u tome da Talijani paštu i sličnu hranu konzumiraju i pripremaju na drugačiji način nego preostali dio svijeta. Vjerojatno baš zato mogu jesti lasagne i njoke, a da ipak nemaju takav problem s prekomjernom težinom kao, na primjer, Hrvati - jer kod nas je nažalost sve više pretilih osoba.

Kako bi ostala (ili postala) vitka ne moraš se odreći ni masnoća, a ni ugljikohidrata. Otkrivamo 5 tajni Talijanki zbog kojih im polazi za rukom ono što se nama običnim smrtnicama čini nemoguće - mogu istovremeno uživati u špagetima i pohvaliti se atraktivnom linijom:

Sve je u redoslijedu

Ako si ikad bila u tipičnom tradicionalnom talijanskom restoranu i proučila jelovnik, vjerojatno si primijetila da se jela poput pizze i tjestenine nalaze u kategoriji predjela i kao takva se konzumiraju. Nakon njih slijede glavna jela, kao što je, na primjer, riba s povrćem i salata. Dakle, u pravilu pašta se treba poslužiti kao predjelo – i servira se u manjim porcijama. Riječ je o količini od najviše 100 grama po osobi, piše Žena.hr.

Talijani to rade na ovaj mudri način jer ugljikohidratima bogata jela poput špageta i ostale tjestenine uzrokuju povećanje razine šećera u krvi i otvaraju naš apetit. Ipak, izostat će inzulinski skok jer će zdrave masnoće iz glavnog jela ponovno vratiti šećer u krvi u normalu, piše InStyle. Osim toga, glavni obrok, bogat proteinima, učinit će da se duže osjećamo sitima.

Zdrave masti

Na velikoj cijeni u Italiji je mediteranski način prehrane koji uključuje nezasićene masti, poput onih koje sadrže masline i maslinovo ulje te plava riba i morski plodovi. Zdrave masnoće ne samo da šećer u krvi drže u ravnoteži, nego je poznato i da smanjuju upale u organizmu, pospješuju rad našeg mozga i smanjuju pojavnost srčanih i krvožilnih bolesti, kao i moždanog udara.

Istraživači su nedavno dovršili opsežno istraživanje koje je kroz 27 godina pratilo više od sto tisuća prethodno zdravih ispitanika. Rezultati su pokazali da je kod osoba koje su konzumirale najviše zdravih masnoća učestalost moždanog udara bio rjeđi za čak 12 posto, piše health.harvard.edu.

Dakle, masnoća nije samo bitna kao hranjiva tvar, već i popravlja okus hrane i čini je generalno više zasitnom. Tijekom 90-ih postajao je veliki trend izbjegavanja masti, ali sada znamo da nam zapravo cilj treba biti uključiti pravu vrstu masti u svoju prehranu, poput orašastih plodova, avokada i maslinovog ulja.

Ključan je i način kuhanja

Kažu kako za Talijane nema ničeg goreg nego raskuhane tjestenine – to je grijeh koji je u talijanskoj kuhinji apsolutno neoprostiv. Savršen način kuhanja špageta i ostale tjestenine je al dente – dakle tako da ostane još prilično čvrsta. Ovako kuhana tjestenina ne samo da je ukusnija, nego je i zdravija jer tijelu treba više vremena da je probavi.

S druge strane, ako je tjestenina raskuhana, naša crijeva nemaju puno posla kod probave pa će razina šećera u krvi brzo porasti i onda opet brzo pasti – a posljedica toga bit će ta da ćemo ponovno osjetiti glad. Dugoročno, ovakva inzulinski kaos može uzrokovati niz zdravstvenih problema, poput metaboličkog sindroma i dijabetesa. Dakle, pripazi da tjesteninu izvadiš iz vode na vrijeme – ravnaj se prema onom što piše na pakiranju.

Samo svježe

U talijanskoj kuhinji nema mjesta za pretjerano komplicirane recepte. Koriste se svježi i lokalni sastojci – na primjer svježa rajčica za umak ili svježi listići bosiljka. Vrlo popularne su i svježe salate. Zbog toga namirnice zadržavaju svoj nutritivni sastav, vitamine i minerale, važne za zdravlje i dobru liniju.

Povremeni post

U Italiji nije rijetkost obilno večerati, ali onda ljudi (više intuitivno nego svjesno) preskaču doručak ili ujutro uzimaju vrlo oskudan obrok, jer se osjećaju sito od dana prije. Tako mnoge Talijanke žive po principu tako zvanog "intermittent fastinga" kod kojeg se ne unosi hrana u razdoblju od 12 ili 16 sati kako bi se probavni sustav imao prilike odmoriti.

Razina šećera u krvi tako ostaje stabilna, a nutricionisti kažu kako ovaj povremeni post, osim na našu liniju, ima dobar učinak na mozak i našu sposobnost fokusiranja.

"Povremeni post nevjerojatno je koristan kao podrška u gubitku masnoće, prevenciji raka, izgradnji mišića i povećanju otpornosti. Ako se pravilno izvede, to je jedan od najbezbolnijih i visokoučinkovitih načina da živite dulje",  smatra Dave Asprey američki poduzetnik, lifestyle-guru i autor niza popularnih knjiga o prehrani i suplementima. Prije donošenja odluke da ćeš provoditi takav post važno je posavjetovati se s liječnikom jer nije univerzalno preporučljiv za sve.