Proizvodnja hrane u BiH raste, trebaju se puniti i robne zalihe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako svi vjerujemo da novog “lockdowna” i zatvaranja granica više neće biti, nitko to ne može jamčiti.

Sugovornik Večernjeg lista, vlasnik jedne veće trgovine u zapadnoj Hercegovini, kaže da je zbog ove neizvjesnosti važno imati zalihe hrane.

''Kako znamo da nam se neće u budućnosti događati neke druge katastrofe ili da će ovo sada otići u nekom gorem smjeru? I zato moramo kao država imati robne zalihe hrane. Ne znam jesu li sada te zalihe samo dovoljne za preživljavanje ili su ogromne? Sjetite se 2018. kada je najavljeno da će se ta hrana iz robnih zaliha davati migrantima. Po tome bi se dalo zaključiti da su one ogromne. A onda kada dođe pandemija, priča se da robnih rezervi brašna imamo tek za dva mjeseca, ali i to je neslužbeno jer se nitko ne oglašava od mjerodavnih. Ako smo došli do toga da nam je informacija, primjerice, imamo li brašna do kraja godine državna tajna, onda je uistinu ovo država apsurda'', ogorčen je sugovornik.

Što se njegovih zaliha tiče, on tvrdi da ih ima dovoljno.

''U kontaktu sam i s proizvođačima i s dobavljačima. Što se tiče osnovnih namirnica, mirni smo. Međutim, ne mogu predviđati što će biti u nekom dugoročnom razdoblju'', ističe sugovornik.

Razgovarali smo i s predsjednikom Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžadom Bićom koji nam otkriva stanje što se tiče proizvodnje, koje su prednosti ove godine, ali i koji su problemi.

''Od rata do danas mi ne proizvodimo dovoljno hrane kolike su potrebe ove države. Naša proizvodnja uvijek je od 20 do 30 posto potreba, a ove godine to se dosta pojačalo'', priča i potvrđuje činjenicu da će ovo biti jedna od rekordnih godina kada je poljoprivredna proizvodnja u BiH u pitanju.

I oni koji su “zanemarivali” svoje zemljište odlučili su ove godine nešto posaditi za potrebe kućanstva.

No postoji drugi problem.

''Robe iz uvoza ima u izobilju. Te nekvalitetne robe uvijek ima. Razumijem da ljudi traže ono jeftinije, ali treba prvo provjeriti podrijetlo. O nekoj robi ne znamo ništa. Treba dati do znanja da je naša proizvodnja u ekspanziji, raste, ali se pojavljuju viškovi. Ako netko zna da mu susjed prodaje kvalitetno voće ili povrće, neka kupi od njega. Moramo promovirati to domaće i kvalitetno'', ističe Bićo.

Kad je bh. proizvodnja u pitanju, tri najvažnije namirnice na svijetu su pšenica, riža pa krumpir, a prvoplasirana i trećeplasirana kod nas rastu. U borbi za preživljavanje bez drugoplasirane riže mi u BiH bismo itekako mogli.

''Ove godine ne možemo ništa izdvojiti jer je godina bila takva da je sve rodilo. Žito je rodilo izvanserijski, prinosi su neočekivano veliki. Pa ostalo, od voća i povrća. Proizvodnja mlijeka se povećala. Ali, kažem, plasman je problem i na tome država još mora poraditi. Međutim, neću griješiti, i ona se u pandemiji više uključila u poboljšanje stanja poljoprivrede, povećavaju izdvajanja, redovito se uplaćuju doprinosi i u tom smjeru treba nastaviti'', zaključio je Bićo.