Slatki i ljekoviti simbol jeseni: Kesten smanjuje kolesterol

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bogatstvo vitaminom C i malen udio masti samo su neka od svojstava zbog kojih bi se kesten trebao svakodnevno naći na vašem stolu.

Vrijedna svojstva pitomog kestena prepoznali su gastro znalci koji ga koriste kao glavni sastojak juha, umaka i slastica, dok onaj divlji i nejestivi veliku primjenu nalazi u ljekovitoj medicini.

Kesten sadrži manje od 70 kalorija na 30 grama, što ga čini i idealnom namirnicom za mršavljenje. Netipičnim ga čine i folati kojima obiluje, točnije vitamin B9, koji inače nalazimo u lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima i koji je zaslužan za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK.

Ovaj jesenski plod izvor je vlakana, što pomaže u smanjenju nivoa kolesterola. A kako biste zadovoljili dnevne potrebe za vitaminima i mineralima, preporučuje se unos od 85 grama.

Jedući kestene, u organizam unosite prijeko potrebne elemente magnezij i fosfor koji su važni za metabolizam kostiju, kao i kalij koji uravnotežuje nivo natrija, srčane otkucaje i krvni tlak.

Divlji kesten nije jestiv, ali ima niz ljekovitih svojstava. Čaj od kestena uspješno ublažava simptome astme i bronhitisa, a kao glavni sastojak krema idealan je u liječenju proširenih vena, kao i u borbi protiv celulita.

Ekstrakt sjemenki divljeg kestena potiče bolju opskrbu kože kisikom i hranjivim nutrijentima.