Izumiranje drevne vrste velikog majmuna povezano s klimatskim promjenama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Drevna vrsta čovjekolikih majmuna vjerojatno je dovedena do izumiranja kada su im klimatske promjene tijekom sušnih sezona učinile njihovo omiljeno voće nedostupnim, izvijestili su znanstvenici.

Najveći veliki majmun 

Stvorenja, koja su nekoć živjela u južnoj Kini, preživjela su oko 2 milijuna godina i bila su najveći veliki majmun poznati znanstvenicima.

Gigantopithecus blacki, koji je nekoć živio u južnoj Kini, najveći je majmun poznat znanstvenicima. Bio je visok oko 3 metra i težak oko 300 kg. Znanstvenici su pronašli njegove fosilizirane čeljusne kosti i zube.

Ali njegova je veličina također mogla biti slabost.

- Bio je tako velik. U teoriji, trebao je biti jači i imati veću sposobnost nositi se s prirodnom selekcijom, ali pokazalo se da to nije slučaj. Zašto? To je temeljno znanstveno pitanje koje pokreće naše istraživanje, kaže Zhang Yingqi s Kineskog instituta za paleontologiju i paleoantropologiju kralježnjaka.

Divovski majmuni, koji su vjerojatno nalikovali modernim orangutanima, preživjeli su oko 2 milijuna godina na šumovitim ravnicama kineske regije Guangxi. Bili su biljožderi, žvačući voće i cvijeće u tropskim šumama, sve dok se okoliš nije počeo mijenjati, prenosi Hina.

Istraživači su analizirali uzorke peludi i sedimenta sačuvane u špiljama Guangxija, kao i fosilne zube, kako bi otkrili kako su šume davale manje plodova, počevši prije otprilike 600 000 godina, kad je regija imala više sušnih sezona.

Divovski čovjekoliki majmuni nisu brzo nestali, ali su vjerojatno izumrli negdje između 215 000 i 295.000 godina, otkrili su istraživači.

Smanjenja hrane

Dok su se manji majmuni mogli penjati na drveće u potrazi za drugačijom hranom, analiza istraživača pokazuje da su divovski majmuni jeli više kore drveta, trske i druge nehranjive hrane.

- Kada je počelo prijelazno razdoblje, prije 700 000 godina, biljne zajednice u šumi su se promijenile zbog sezonskih promjena. Šuma je postala otvorenija, s manje drvenastih biljaka i više paprati, što je dovelo do smanjenja hrane koju je preferirao Gigantopithecus blacki. Morao se oslanjati na alternativnu i vlaknastu hranu s nižom hranjivošću kako bi preživio. Prethodna istraživanja su pokazala da je tijekom tog razdoblja Gigantopithecus blacki postajao sve veći i veći, što je značilo da je trebao više hranjivih tvari kako bi preživio. Zbog kombinacije faktora bio je pod veliki pritiskom za preživljavanje. Populacija se smanjila. Na kraju je tijekom određenog vremena izumro, kaže Yingqi.

Fosilni nalazi pokazuju da je između otprilike 2 i 22 milijuna godina Afriku, Europu i Aziju nastanjivalo nekoliko desetaka vrsta čovjekolikih majmuna.

Danas su ostale samo gorile, čimpanze, bonoboi, orangutani i ljudi.