Hraniteljstvo u BiH: Bliži srodnici ne mogu ostvariti pravo na hraniteljsku naknadu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hraniteljstvo je prema ocjenama stručnjaka najhumaniji način brige o djeci, jer oni tako ostaju u zajednici, uz obiteljsko okruženje, a hraniteljstvo u Bosni i Hercegovini je, prema mišljenju socijalnih radnika, sada u itekako boljoj poziciji nego ranije. Hraniteljstvo u BiH je regulirano Zakonom koji donosi i naknade za hranjenike i hranitelje, ali u ovisnosti o vrsti hraniteljstva.

Međutim, zbog obiteljskog zakona naknadama nisu obuhvaćeni srodnički hranitelji, dok je najveća hraniteljska naknada u Federaciji Bosne i Hercegovine u Sarajevu i iznosi 172 marke.

“Postoje slučajevi srodničkog hraniteljstva, ali se tada ne daju naknade ako je po obiteljskom zakonu obveza te osobe da izdržava hranjenika. Ako su to roditelji odraslog hranjenika ili djeca, bake, djedovi”, rekla je Sanela Pekić, predsjednica Asocijacije socijalnih radnika KS SDP-ova zastupnica u federalnom parlamentu, Lana Prlić uputila je u proceduru Izmjenu jednog člana Zakona o hraniteljstvu prema kojem bi i srodnički hranitelji dobivali naknadu.

“Nažalost, postojećim Zakonom bliži srodnici, kao što su djedovi, bake, braća, sestre, tetke ne mogu ostvariti pravo na hraniteljsku naknadu, što je prevaga u odluci da svog srodnika ne uzmu u hraniteljsku porodicu, već ih šalju u institucije”, kazala je Lana Prlić, zastupnica u Parlamentu FBiH (SDP).

Psihološki gledano, obiteljska skrb je daleko bolja od odgoja i skrbi u institucijama socijalne zaštite. Stručnjaci smatraju da se trebaju izdvajati sredstva za takav vid hraniteljstva, jer on djeci predviđa stabilniju budućnost a hranjenicima općenito veću posvećenost.

“Kvaliteta odnosa hranitelja i djeteta bi u startu trebao biti bolji, a to što dijete dobiva za sebe osobu koja će, u okviru svoje obitelji brinuti o potrebama, psihičkim i fizičkim djeteta, na adekvatan način, nego što je to u domovima jer u domovima na veliki broj djece ide jedan odgajatelj”, istaknula je Nermina Vehabović-Rudež psihologinja.

Iako je obiteljsko skrbništvo mnogo bolje od institucionalnog, psihologinja Vehabović-Rudež naglašava da se treba voditi računa da u hraniteljskom procesu potencijalni hranitelj prođe psihološka testiranja i procjene koje bi eliminirale mogućnost zlouporabe hraniteljstva.