Što bebe sanjaju i imaju li noćne more?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

S obzirom na to da bebe već u prvih nekoliko mjeseci života imaju sjećanja na neke osjećaje ili stanja koja su im bila neugodna - poput osjećaja hladnoće, gladi ili mokre pelene, znanstvenici smatraju da je moguće da takva sjećanja utječu na kvalitetu snova

Mnoge roditelje novorođenčeta zanima sanjaju li njihove bebe. Znanstvenici smatraju da - da! Dijelovi mozga koji kontroliraju našu “sanjalačku” aktivnost rano se razvijaju te su aktivni i prije rođenja. Bebe spavaju znatno više od odraslih. Sve do trećeg mjeseca bebe provedu 50 posto vremena u REM fazi sna, u kojoj sanjamo.

Ne znamo što bebe točno vide u snovima, ali znanstvene pretpostavke se temelje na stupnju kognitivnog razvoja bebe u određenoj fazi života te fazi u kojoj se nalazi razvoj njihove imaginacije. Dr. Said Shanawani, neurolog i stručnjak za snove iz bolnice u New Jerseyu, objašnjava kako se mozak u REM fazi ponaša identično kao i kad smo budni, odnosno aktivan je i stalno procesuira informacije, piše missmama.

Upravo zbog toga, znastvenici vjeruju da je ovo vrlo važna faza bebina razvoja. Tako već nerođena beba, smatraju, može sanjati o zvuku majčina glasa ili mutnim svjetlosnim slikama koje prodiru do nje, dok novorođenče može sanjati o licima i oblicima koje upoznaje.

Kad se javljaju ružni snovi?

S druge strane, znanstvenici kažu da, unatoč tome što znaju da bebe sanjaju, nisu sigurni mogu li bebe imati ružne snove, odnosno noćne more. S obzirom na to da bebe već u prvih nekoliko mjeseci života imaju sjećanja na neke osjećaje ili stanja koja su im bila neugodna - poput osjećaja hladnoće, gladi ili mokre pelene, znanstvenici smatraju da je moguće da takva sjećanja utječu na kvalitetu snova.

Da bebe sanjaju, čak i puno više od odraslih, tvrdi i dr. Alan Greene, profesor pedijatrije sa Sveučilišta Stanford. Beba od sedam dana najčešće spava 16 sati na dan, a bebe do 12 mjeseci mogu prespavati i 18 sati u danu. Bebama snovi, baš kao i odraslima, pomažu u procesuiranju proživljenog.

"Iako ne možemo s bebom razgovarati o tome što je sanjala, postoje znakovi koji nas upućuju na to. Jedan od prvih je raspoloženje nakon buđenja. Ako je sretna i nasmiješena, sanjala je nešto lijepo, a ako je nervozna i plače, tad je u snu vjerojatno procesuirala neki manje ugodan doživljaj, poput gladi ili neudobne pidžamice", kaže dr. Green.

Noćne more se javljaju oko druge godine jer djeca tad počinju razumjeti da se u životu događaju i ružne stvari, a počinju razvijati i osjećaj straha. Prednost te dobi je da djeca mogu opisati svoje snove. Kako bi im pomogli da ih procesuiraju, roditelji mogu predložiti djetetu da nacrta što je sanjalo i razgovarati o tome.

Sigurni znakovi da je beba sanjala

Napominje kako postoje tri sigurna znaka da je beba sanjala. Prvi je bebino trzanje u snu. Znanstvenici sveučilišta u Iowi smatraju da ti pokreti pokazuju da beba u snu radi na nekoj od svojih fizičkih sposobnosti koje na javi, iz dana u dan, sve više napreduju. Tako, naglašava dr. Green, ako beba u snu trza vratom i glavicom, neće proći dugo kad će početi sama držati uspravno glavicu.

Drugi znak da sanja je smješkanje. Znanstvenici su uvjereni da se beba, čak i u dobi od samo mjesec dana, smješka u snu jer uživa sanjajući nešto lijepo.

Treći znak da beba sanja je pomicanje zjenica ispod kapaka, što je i kod odraslih znak da sanjaju. Znanstvenici sa sveučilišta u Tel Avivu otkrili su, naime, da svaki put kad nam se zjenice pomaknu u snu, scene u snovima se mijenjaju.