5 ključnih simptoma moždanog udara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetski dan moždanog udara obilježava se na inicijativu Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine 29. listopada.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

NAJČEŠĆI SIMPTOMI MOŽDANOG UDARA NASTAJU IZNENADA:

• Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
• Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
• Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
• Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
• Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
• Moždani udar u brojkama
• Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Prema procjenama, moždani udar doživi 12.2 milijuna ljudi godišnje, a 6.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je više od 100 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

1. Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.

2. Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.

3. Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.

4. Ograničite konzumaciju alkohola.

5. Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.