COVID 19: Sveznalice, neznalice, pozitiva i negativa ''novog normalnog''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posljednjih nekoliko mjeseci popularno je pisati o korona virusu, COVID 19, PCR testovima, serološkim testovima,... Razni stručnjaci, znanstvenici i ini svakodnevno izbacuju razne informacije. Štoviše izbacuje se masu informacija među kojima je teško razlučiti koje su točne i relevantne, a koje to nisu.

Na njih većina reagira svjetonazorski ili iz perspektive u kojoj se trenutno nalaze te iz koje promatraju cijelu situaciju. Brojni su faktori uključeni u ovu perspektivu, bilo da se radi o mjestu stanovanja, socijalnom statusu, struci ili dobi. Svatko formira neko svoje mišljenje, većinom pozitivno ili izrazito negativno pa se društvo većinom polarizira.

Isto ne treba iznenaditi nikoga, obzirom na zbunjujuće informacije koje dolaze u javnost i nova istraživanja koja na svakodnevnoj razini dodatno zbunjuju. Prije nekoliko tjedana objavljena je informacija o tome kako je od početka pandemije objavljeno preko 30.000 stručnih i znanstvenih publikacija na temu COVID 19.

Doista, pretražujući baze stručnih i znanstvenih publikacija vidite kako sve pršti od COVID-a 19. Tako oni ozbiljniji uglavnom vrte naslove poput: "COVID 19 dijagnoza i menadžment", "COVID 19 najnoviji trendovi", "Opsežan pregled saznanja o COVID 19", "COVID 19 pregled literature" i sl.

Na drugo mjesto bih stavio članke koji se bave temama vezanim uz medicinsko osoblje, kao npr.: „Kvaliteta sna kod osoblja koje radi s pacijentima u jedinicama intenzivne skrbi“, „Učestalost COVID 19 kod medicinskog osoblja“, „Najčešći putevi prijenosa zaraze korona virusom s pacijenta na medicinsko osoblje“. Na trećem mjestu su članci koji se bave temama društvenih mreža, medija i raznih publikacija i na koji način one utječu na pandemiju i informiranje javnosti kao npr.: „Glavni razlozi za zabrinutost kod objava vezanih uz COVID 19 na Twitteru“, "Dezinformacije objavljene o COVID 19 na društvenim mrežama“ i sl.

Posebno izdvojena skupina su one publikacije koje su po meni neozbiljne i oportunističke, a od kojih su neke senzacionalističkog naslova, a druge imaju samo COVID 19 u naslovu koji je u najmanju ruku na smiješan način povezan s pravom temom publikacije. Naslove ovih publikacija ne bih navodio, iz razloga kako ne bih povećavao njihovu čitanost.

Doista specifična bolest, dovela je do toga da u nekoliko mjeseci dođe do pokretanja cijele svjetske istraživačke ergele, ukidanja dobrog dijela barijera i pravila koja sprječavaju objavu nekvalitetnih stručnih i znanstvenih publikacija i pokretanja cjelokupne industrije.

Sve je opravdano time kako se žurno mora doći do raznih rješenja. Doista, neke stvari su ostvarene jako brzo, kao npr umnožavanje virusa u laboratoriju, dosad nezabilježena brzina i opseg istraživanja cjepiva, neviđen porast u proizvodnji medicinske opreme i tehnologije.

Prije nekoliko godina naišao sam na članak o tome kako u dobrom dijelu europskih zemalja postoji značajan nedostatak uređaja za mehaničku ventilaciju, a što bi se moglo negativno odraziti na populaciju u slučaju da dođe do izbijanja epidemije gripe u nekoj od zemalja ili još gore do pandemije iste. Većina zemalja nažalost nije poduzela ništa ili je poduzela tek mali dio potrebnog za rješavanje ovog problema.

U počecima pandemije taj problem je isplivao na površinu i odjednom se stvorila enormna potražnja i interes javnosti pa je došlo do vrtoglavog povećanja nabavne cijene i sulude potražnje uređaja za mehaničku ventilaciju. Poslušati stručnjake unatrag nekoliko godina bilo je jeftinije i korisnije, a u velikoj mjeri stvorilo bi uvjete za lakšu borbu s pandemijom, pogotovo u najpogođenijim europskim državama.

Nagli porast potražnje za medicinskom i zaštitnom opremom te sredstvima za dezinfekciju brzo je aktivirao razne pojedince, menadžere, tvrtke i ustanove da pokrenu ili prilagode svoju proizvodnju te time direktno aktivno smanje negativne ekonomske učinke zbog "lockdowna" i raznih drugih mjera koje su donesene u prethodnim mjesecima.

Prilagodljivost se ovdje pokazala kao pozitivan čimbenik i primjer. Pogotovo se pokazalo kako je bitno imati domaće proizvođače. Još jedan primjer koji bih izdvojio jeste primjena digitalnih tehnologija.

Samo nekoliko dana nakon početka "lockdowna" dalo se primijetiti kako će promjene biti rapidne u ovom segmentu. Porasla je znatno online prodaja, porastao je broj korisnika mobilnog bankarstva, veliki broj tvrtki i institucija brzo je prešao na digitalne platforme ili ste razne usluge, zahtjeve, zamolbe i sl. mogli poslati online (sjetimo se samo gužvi prije pandemije za razne potvrde, uplatnice, kupnju markica, plaćanje računa i sl.).

Na kraju bih izdvojio jedan primjer iz prvih mjeseci pandemije, a to je "lockdown" zdravstvenih ustanova. Jedna od pozitivnih posljedica istog bilo je smanjenje broja neopravdanih pregleda, dijagnostičkih procedura i tretmana.

S druge strane odustalo se od velikog broja kontrolnih pregleda, došlo je do dužeg odgađanja planiranih operativnih zahvata te se nije provodio skoro nikakav skrining program kao ni cijepljenje djece. Negativne posljedice će se sasvim sigurno osjetiti u mjesecima i godinama koje dolaze, a pozitivne koje sam naveo će vrlo brzo iščeznuti i ponovno zagušiti dobar dio ionako opterećenog zdravstvenog sustava.

Potencijal ovogodišnje pandemije je enorman, nudi nam mnoštvo iskustava i poučaka koji bi nas mogli unaprijediti kao generaciju, kao civilizaciju. Nažalost, obzirom na prošlost koju promatramo iz ove perspektive, sve su pretpostavke kako će većina pozitivnih promjena iščeznuti, a negativne će ostaviti dugoročne posljedice. 

Do sljedećeg teksta, ostanite mi zdravi, aktivni i pozitivni.