FOTO | Alarm iz Mostara: BiH ima manje od 10 neuropedijatara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Nažalost, u BiH imamo vrlo mali broj neuropedijatara, ispod deset što je jedan alarm za sve nas koji radimo u zdravstvu da tu struku učinimo još atraktivnijom kako bi liječnici birali tu specijalizaciju jer taj porast predstavlja već i javnozdravstveni problem i problem za cjelokupno društvo", kazao je pomoćnik federalnog ministra za javno zdravlje Goran Čerkez.

Rana detekcija i rana intervencija 

Naime, Čerkez se medijima obratio povodom 1. Međunarodnog simpozija iz oblasti dječje neurologije "Novi trendovi u neurologiji" koji se održava u Hotelu Buna u Mostaru.

Kako je istaknuo, simpozij je odlična prilika da se BiH upozna s trendovima u svijetu i znanosti.

"Ako uzmemo u obzir da 3,4 milijarde ljudi na svijetu su iskusili probleme s neurološkim bolestima i ako uzmemo da je u 2021. godini 11 milijuna ljudi umrlo kao posljedica ovoga, dovoljno govori o važnosti ove teme i važnosti sagledavanja kako ljudi u svijetu rješavaju te probleme. Dakle, znanost je u ovoj oblasti ključna, ali i sve one tehnologije koje prate znanost jer ova oblast se zadnjih godina izuzetno razvija", istaknuo je Čerkez.

Pojasnio je kako je ključno u ranoj fazi bolesti prepoznati potencijalne rizike i prepoznati bolest, učiniti ranu detekciju i ranu intervenciju.

"Iz tog razloga mi smo u FBiH razvijali centre za rani rast i razvoj i s ciljem te rane intervencije i rane dijagnostike. Međutim, to je samo jedan segment. Mi moramo govoriti o tehnologijama koje se u globalnom svijetu promijenile", naveo je Čerkez te dodao kako je se sada govori o genetici, biološkim lijekovima, novim terapijama pa čak i kanabisu koji u BiH još uvijek nije dozvoljen.

Kanabis kao lijek

Predavanje na simpoziju održao je i profesor David Neubauer s Medicinskog fakulteta u Ljubljani koji se posljednjih deset godina bavi proučavanjem upotrebe medicinskog kanabisa kod djece s teškim neurološkim problemima.

"Predavanje je bilo sastavljeno iz tri problema koja djeca u neurologiji imaju. Jedan su tvrdokorne epilepsije, drugo su teški oblici cerebralne paralize kod djece koja ne mogu hodati i koja su u invalidskim kolicima. Treće su djeca s autizmom koja imaju teške smetnje ponašanja", istaknuo je profesor Neubauer.

Dodao je kako je iznimno važno da liječnici s ovog područja, ne samo BiH, nego i susjednih država razmjenjuju znanja sa stručnjacima iz Europe i svijeta.

Na pitanje kakva su iskustva u Europskoj uniji kada je riječ o korištenju kanabisa u medicinske svrhe, s obzirom na to da ono nije legalizirano u BiH, profesor Neubauer ističe kako se Slovenija sprema na referendum upravo po tom pitanju.

Na referendumu će se naći, tvrdi profesor Neubauer, dva pitanja.

"Prvo pitanje je može li se medicinski kanabis koristiti, a drugo pitanje može li se koristiti kanabis i u rekreativne svrhe. Ja nisam za ovo drugo. Medicinski kanabis, koliko smo mi studija napravili i pročitali literature u posljednjih 10 godina, mislim da je vrlo efektivan. Mislim da se može usporediti s najboljim antiepileptičnim lijekovima, s najboljim antipsihotičkim lijekovima, recimo kod autizma", pojasnio je profesor Neubauer.

Dodao je kako bi, kada bi medicinski kanabis bio registriran, moglo ga koristiti više ljudi te samim tim vidjeti njegove pozitivne koristi.

Uloga roditelja, logopeda i defektologa

Pomoćnik ministra naveo je kako je multidisciplinarnost važna, ali i uloga roditelja.

"U ovakve teme je jako važno uključivati roditelje jer mi moramo biti svjesni da u znanstvenom sustavu dijete provede određeni period, a nakon toga ide svojoj kući. Roditelji trebaju biti educirani, obučeni kako raditi s ovom djecom i što raditi. Je li u pitanju autizam, je li u pitanju epilepsija ili nekih drugih neurogenih poremećaja, ali jako je važan taj segment i to ne smijemo zanemariti", zaključio je Čerkez.

Predstavnica "Medical Parka" za BiH Emina Ihtijarević kazala je kako je iznimno bitna razmjena znanja i iskustava između liječnika iz Europe i svijeta s domaćim vrhunskim stručnjacima.

"Smatramo da su novi trendovi u neurologiji su vrlo bitni, bitan je multidisciplinarni pristup liječenja pacijenata. Posebno su u tom lancu bitni logopedi i defektolozi, fizijatri, psiholozi... Svi oni multidisciplinarno moraju raditi", istaknula je Ihtijarević.

Nova znanja i iskustva  

Dodala je kako je na 1. Međunarodni simpozij iz oblasti dječje neurologije "Novi trendovi u neurologiji" pristiglo 28 predavača iz cijelog svijeta.

Posebno je istaknula predavače iz: Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Kuvajta, SAD, Italije, Njemačke, Turske te naravno Bosne i Hercegovine.

Docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i voditelj Odjela neuropedijatrije u SKB Mostar Zdravko Kuzman nije krio radost što se ovaj simpozij održava upravo u Mostaru.

"Dugo nije održan jedan ovakav simpozij na ovim prostorima, s ovolikim brojem sudionika i to mi je drago. Razmijenit ćemo dobra iskustva i prenijeti znanja naših stručnjaka te pokušati sve to primijeniti za liječenje naše djece u Mostaru", istaknuo je Kuzman.

Podsjetimo, 1. Međunarodni simpozij iz oblasti dječje neurologije na temu "Novi trendovi u neurologiji" održava se 17. i 18. svibnja u Mostaru.