Što kažu istraživanja?
Jesmo li na korak od otkrivanja novih metoda liječenja psihoza i prekomjerne debljine?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nova terapija protiv psihoza, nove genske terapije – i veliko istraživanje o prehrani za bolje predviđanje uspješnosti dijeta. Evo pregleda kliničkih istraživanja koja bi 2025. godine mogla privući veliku pažnju, prenosi DW.
Injekcije za mršavljenje, novi HIV lijekovi, napredak u analizama uz pomoć umjetne inteligencije ili prva genska terapija s CRISPR/Cas metodom odobrenom u EU-u.
Znanstvena 2024. godina donijela je mnoge važne trenutke. Koja klinička istraživanja će privući pažnju 2025. godine? Stručni časopis Nature izdvojio je kliničke studije koje bi mogle biti u središtu pažnje 2025. godine.
Veliko istraživanje o prehrani za preciznije predviđanja uspješnosti dijeta
Zašto neki ljudi brže dobivaju na težini od drugih? I zašto ljudi tako različito reagiraju na dijete? To su dva pitanja na koja se trenutno pokušava odgovoriti kroz veliko istraživanje u Sjedinjenim Američkim Državama. U okviru ovog istraživanja analizira se prehrana više od 8.000 odraslih osoba.
Zahvaljujući novim analizama uz pomoć umjetne inteligencije, u ovom istraživanju uzima se u obzir znatno više faktora nego u ranijim istraživanjima. Istraživački timovi posebno se fokusiraju na genetske faktore, mikroorganizme u probavnom traktu, životne navike i relevantne prethodne bolesti.
U području prehrane očekuju se i dodatna istraživanja o novim aktivnim supstancama u injekcijama za mršavljenje
Cilj istraživanja je da se u budućnosti preciznije predvidi kako ljudi reagiraju na određene namirnice, dijete i dugoročne promjene u prehrani. Istraživanje će trajati do kraja 2026. godine, a prvi preliminarni rezultati očekuju se početkom 2025.
Što se tiče prehrane očekuju se i dodatna istraživanja o novim aktivnim supstancama u injekcijama za mršavljenje. Nakon uspjeha prvih preparata u 2024. godini, mnoge farmaceutske tvrtke žele se uključiti na ovo tržište.
Liječenje psihoza CBD-om iz kanabisa?
Liječenje psihoza aktivnom supstancom iz biljke kanabis – to je plan Sveučilišta u Oxfordu. Kanabidiol (CBD), sastojak iz biljke kanabis, već je odobren za liječenje teške epilepsije.
Za razliku od THC-a, CBD nema opojno djelovanje niti izaziva ovisnost. Trenutno se ovaj sastojak testira na 1.000 pacijenata s psihozama, a istraživanje želi dati odgovor na pitanje kako točno CBD djeluje na simptome psihoza.
Istraživački tim također traži načine kako putem krvnih testova unaprijed procijeniti koliko će CBD terapija biti učinkovita. Preliminarni rezultati ovog istraživanja očekuju se 2025. godine.
CBD se testira i na pacijentima s teškim oblicima psihoza kod kojih druge terapije nisu donijele poboljšanje. Paralelno s tim, istraživanje ispituje i mogućnost upotrebe ovog sastojka za prevenciju psihoza kod tzv. rizičnih osoba.
Pročitajte još
Nova genska terapija protiv rijetke bolesti
Prionske bolesti, poput Creutzfeld-Jakobove bolesti, rijetke su, ali gotovo uvijek smrtonosne. Proteini u mozgu mijenjaju se, što uzrokuje progresivno oštećenje mozga. Trenutno ne postoji mogućnost liječenja, a oboljeli često umiru unutar dvanaest mjeseci nakon postavljanja dijagnoze.
Nove terapije pokušavaju uništiti štetne proteine, spriječiti njihovu proizvodnju ili barem usporiti njihov nastanak. Stručnjaci trenutno polažu nade u novi lijek ION-717 američke biotehnološke kompanije Ionis Pharmaceuticals. Kompanija trenutno radi na kliničkoj studiji čiji se rezultati očekuju krajem 2025. godine.
Godine 2024. prva genska terapija protiv srpaste anemije privukla je veliku pažnju. Kod ove nasljedne bolesti hemoglobin u krvi je deformiran zbog genetske greške. Terapija uz pomoć genskih škara CRISPR/Cas već je pomogla prvim pacijentima.
Trenutno se provode testovi kako bi se moglo liječiti i pacijente s posebno teškim oblicima srpaste anemije. U okviru terapije, stanice se uzimaju iz koštane srži, a gen se mijenja u laboratoriju. Farmaceutska tvrtka Beam Therapeutics planira završiti istraživanje početkom 2025. godine.
Kako bolje zaštititi ljude od toplinskih valova?
Institut za globalno zdravlje iz Heidelberga, u suradnji s međunarodnim partnerima, istražuje načine za bolju zaštitu od toplinskih valova, posebno u zemljama središnje Afrike koje su najviše pogođene. Jedno od rješenja su krovovi prekriveni slojem reflektirajuće boje ili spreja, koji odbijaju sunčeve zrake.
Ovaj jednostavan i jeftin postupak pomaže u snižavanju unutarnje temperature domova. U okviru istraživanja više od 600 nasumično odabranih domaćinstava bilo je pod nadzorom. Međutim, samo polovica njih dobila je visokoreflektirajući premaz, kako bi se istražili stvarni efekti ove metode.
Dobro se hraniti unatoč toplinskom stresu
Tijekom dvije godine istraživački tim pratio je odabrana domaćinstva i analizirao moguće zdravstvene koristi rashladnih krovova. Fokus istraživanja bio je na mjerenju srčane frekvencije, stresu, mentalnom zdravlju i kvaliteti sna.
Rezultati istraživanja planirani su za objavu 2025. godine. Prema riječima istraživačkog tima, već se planiraju veća testiranja kako bi se pružila pomoć područjima najviše pogođenim toplinskim valovima.
Prilagođeni pregled za rak dojke
U većini zemalja preventivni pregledi za rak dojke počinju u dobi od 50 godina. Unatoč velikim naporima, smrtnost je smanjena za samo oko 20 posto, dok istraživanja pokazuju tendenciju pretjeranog liječenja.
Broj nepotrebnih terapija povećao se nakon pregleda. Do sada je bilo teško procijeniti individualni rizik od obolijevanja od raka dojke.
Veliko istraživanje u kojem sudjeluje 53.000 žena iz šest zemalja trenutno ispituje može li personalizirani pregled (skrining) u budućnosti pomoći.
Polovica sudionica daje uzorak pljuvačke. DNA testovi, zajedno s drugim faktorima rizika poput oboljenja članova obitelji i gustoće tkiva dojki, bit će uzeti u obzir.
Novi način skrininga bit će uspoređen sa standardnim metodama poput palpacije i mamografije. Istraživanje će biti završeno krajem 2025. godine.
Radioaktivni lijek protiv raka prostate
Na području istraživanja raka 2025. godine očekuje se niz novih kliničkih studija s inovativnim aktivnim supstancama, uključujući radioaktivni lijek protiv raka prostate.
Ovaj lijek sadrži radioaktivni izotop Lutecij-177, koji je dizajniran da tijekom približno šest tjedana lokalno uništi što veći broj tumorskih stanica na ciljanoj lokaciji.
Od 2024. godine ovaj lijek se koristi i u Njemačkoj, ali samo nakon kemoterapije. Novo kliničko istraživanje ispituje mogućnost da pacijenti dobiju lijek u ranijim fazama liječenja.
Prema riječima istraživačkog tima, to bi omogućilo znatno većem broju pacijenata da imaju koristi od terapije. Ova promjena mogla bi biti uvedena već 2025. godine.
Pročitajte još
Hoće li prva mRNA terapija protiv raka biti dostupna već 2025. godine?
Neka istraživanja će zasigurno donijeti iznenađenja u 2025. godini. Farmaceutska tvrtka Moderna nada se ubrzanom odobrenju prve mRNA terapije za određene oblike melanoma (crnog raka kože). Ova terapija bilo bi i prvo individualno prilagođeno mRNA cjepivo, gdje se tumor analizira kako bi se proizvelo cjepivo prilagođeno određenom pacijentu.
Umjetna inteligencija vjerojatno će nastaviti privlačiti pažnju u medicini – ne samo u potrazi za novim lijekovima, već posebno u kompjuterski potpomognutoj dijagnostici bolesti.
