Centar za mentalno zdravlje

Mentalna bolest nije zarazna, nemojmo ostati ravnodušni

Mentalne bolesti uzimaju sve više maha, a utvrđeno je kako se stope mentalnih bolesti udvostručuju nakon ratnih događaja i drugih katastrofa.
Lifestyle / Zdravlje | 10. 10. 2017. u 18:26 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Prema raznim istraživanjima koja su provedena u BiH najčešći problemi s kojima se suočavaju osobe s mentalnim poteškoćama u BiH su predrasude i stigme, te im je onemogućeno zapošljavanje'', rekla je za Bljesak.info Emilija Mustapić iz Centra za mentalno zdravlje Široki Brijeg povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada, a predstavlja priliku da se upozori na rastuću problematiku mentalnih poremećaja i bolesti s ciljem podizanja svijesti, educiranja i zalaganja za boljitak na području mentalnoga zdravlja.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) mentalno zdravlje predstavlja dio općeg zdravlja, a ne samo odsustvo mentalne bolesti. Osim sprječavanja bolesti, ono podrazumijeva očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja, te dostizanje punog osobnog potencijala.

''Kao stručnjaci u području mentalnoga zdravlja pozvani smo uključiti se svojim aktivnostima u obilježavanje ovog dana kako bismo pomogli u podizanju svijesti o važnosti prevencija, liječenja ali i osiguranja dostojanstvenog življenja osoba s poremećajima mentalnoga zdravlje'', rekla je Mustapić.

Dodala je kako je mentalnom zdravlju potrebno postupati vrlo pažljivo i sa puno znanja. Kaže kako stručnjaci koji rade s osobama s mentalnim/psihološkim teškoćama moraju biti profesionalci.

''Svi su ljudi i jaki i slabi ovisno o okolnostima u kojima se nađu i načinima na koje se suočavaju sa teškoćama i najsnažnije osobe ponekad trebaju podršku kako bi prevladale teškoće koje su ih preplavile. Sasvim je u redu prihvatiti da nešto ne možemo sami i da nam je potrebna podrška. Životne okolnosti, osjetljiviji periodi života koje prolazimo, snažniji stresovi, gubitci … mogu biti razlozi zbog kojih se u nekom periodu ne možemo nositi sa sobom i životom'', objašnjava Mustapić.  Dodaje da mentalna bolest nije zarazna i da na nju ne treba biti ravnodušan.

Za usluge i pomoć  koje nudi Centar za mentalno zdravlje Široki Brijeg, možete se obrati u prostorije CMZ Široki Brijeg u sklopu Doma zdravlja Široki Brijeg, kao i na mail centarmentalnosb@gmail.com kao i na kontakt telefon 039/ 852-216.

Faktori koji utječu na  mentalno zdravlje 

Faktori koji utječu na mentalno zdravlje mogu se podijeliti u dvije skupine:

1. Vanjski utjecaji – sredina u kojoj dijete ili odrasla osoba živi, odnosno okruženje, uvjeti života, životni stilovi, dinamika života i rad, da li osoba kroz život ima ili nema neka traumatska iskustva kao što su teški gubitci, zlostavljanje, zatim da li se izlaže rizičnim ponašanjima npr. zloupotreba supstanci koje izazivaju ovisnosti i sl.;

2. Unutrašnji/ biološki utjecaji odnosno genetske predispozicije za nastanak neke mentalne bolesti kao i genetske osnove za strukturu osobnosti, odnosno ranjivost osobe po strukturi njezine osobnosti. Znamo npr. da postoje po rođenju i bazičnoj strukturi osobnosti lakše i manje lako odgojiva djeca, odnosno djeca koja su po svojoj strukturi kroz odrastanje sklonija rizicima od onih koja se manje izlažu rizicima, po strukturi osjetljivija i ranjivija djeca od one koja to nisu … i sl.

Statistički podaci

Mentalne bolesti uzimaju sve više maha, a utvrđeno je kako se stope mentalnih bolesti udvostručuju nakon ratnih događaja i drugih katastrofa.  Prema statistikama:

- 1 od 4 osobe tijekom života suoči se sa problemima u mentalnom zdravlju;

 - Procjenjuje se kako samo od depresije boluje više od 300 milijuna ljudi na svijetu;

 - Oko 20% djece i adolescenata ima neki mentalni poremećaj ili problem;

 - Procjenjuje se kako je više od 75% bolesti prouzrokovano stresom;

 - Mentalni poremećaji nalaze se na 2.mjestu najvećih zdravstvenih problema;

 - Svaka 7 osoba u BiH pati od posttraumatskog stresnog poremećaja.

 

 

 

Osnovne preporuke za čuvanje mentalnog zdravlja

  1. Razvijati zdrave životne navike i stilove te birati zdrav život koji uključuje zdravu prehranu, fizičku aktivnost i kvalitetne odnose sa drugima koji su nam svakako od iznimne važnosti
  2. Ukoliko osoba ima loše ili teške odnose sa drugima koji je opterećuju, ukoliko teže komunicira sa drugim ljudima dobro je da se uključi u razne dostupne radionice, predavanja, psiho edukacije i terapije, kao i grupe samopomoći, koje nude većinom svi centri za mentalno zdravlje
  3. Prepoznati vlastite teškoće i smetnje, posebice kada osoba ima osjećaj da je teškoće preplavljuju i da se ne može sa njima sama nositi. Savjetovati se sa svojim liječnikom i koristiti psihološke usluge stručnjaka u dostupnim Centrima za mentalno zdravlje ili savjetovalištima.
Kopirati
Drag cursor here to close