Mlađi ljudi sve gluplji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rezultati novih dugogodišnjih znanstvenih studija pokazuju osjetan pad inteligencije kod mlađih ljudi.
Nova studija sa 730.000 testova kvocijent inteligencije, koju su proveli stručnjaci iz Norveške, pokazuje veoma zabrinjavajuće rezultate, naročito po pravilima Flinovog efekta. 

Naime, novozelandski znanstvenik James Flin utvrdio je da prosječni kvocijent inteligencije stanovništva u mnogim dijelovima svijeta raste oko tri boda po desetljeću. 

Testovi inteligencije se svakih nekoliko desetljeća standardizuju tako da se prosjek definira kao kvocijent 100, a standardno odstupanje iznosi 15 bodova. 

Nova studija prikupila je rezultate testova mladih Norvežana u dobi između 18 i 19 godina koji su testirani u okviru obavezne vojne službe. Od 1970. do 2009. godine testovima su pristupali mladi rođeni između 1962. i 1991. 

Rezultati su pokazali da je do promjene u Flinovom efektu došlo nakon 1975. godine, tako da je svaka sljedeća generacija bilježila sedam bodova manje. 

I studija koja obuhvata britanske tinejdžere pokazala je da je 2009. godine kvocijent inteligencije četrnaestogodišnjaka u Velikoj Britaniji za 28 godina, u prosjeku, pao dva boda, a kod mališana iz srednje klase čak za šest. 

Svi stručnjaci ističu da nije riječ o genetici, već o lošem odgoju, načinu na koji mladi provode vrijeme, te vrstama igara i zabave, kao i vremenu koje /ne/ provode čitajući. 

Postoji i druga utješna mogućnost - da suvremeni testovi nisu prilagođeni da na odgovarajući način vrednuju savremenu inteligenciju, odnosno da favorizuju zastarjele načine razmišljanja koji se manje naglašavaju u suvremenom obrazovanju i odgoju mladih. 

Testovi inteligencije, uglavnom, nastoje da mjere kristaliziranu i fluidnu inteligenciju. 

Fluidna inteligencija predstavlja sposobnosti koje su više biološki određene, a važna je pri rješavanju novih problema u kojima znanje i iskustvo nisu od velike koristi. 

Ona je neka vrsta prirodne inteligencije koja predstavlja potencijal za razvoj kristalizirane inteligencije, a intenzivno se razvija do adolescencije, te vrhunac dostiže do 16. ili 17. godine. 

Kristalizirana inteligencija predstavlja znanja, vještine i sposobnosti koje pojedinac razvije tijekom života, navode znanstveni portali, prenosi Srna.