Neadekvatna ishrana među vodećim uzročnicima nezaraznih bolesti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Neadekvatna ishrana spada u vodeće faktore za nastanak nezaraznih bolesti poput bolesti srca i krvnih živa, dijabetesa, raka debelog crijeva, raka dojke, osteropoze, anemije i drugih, rečeno je između ostalog na današnjoj prezentaciji rezultata istraživanja „Prehrambene navike odraslog stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine“ koje je proveo Federalni zavod za statistiku u suradnji s Harvard T.H Chan školom javnog zdravstva (Boston SAD), a koja je održana na Akademiji nauka i umjetnosti BiH.

Istraživanje je rađeno za period od 12 mjeseci, na području 23 općine, u 613 domaćinstava i s ukupno 859 sudionika (482 žene i 371 muškarac).

Ne poznajemo dovoljno namjernice

Rezultate je predstavila doktorica nutricionističkih nauka Selma Gičević koja je kao jedan od vodećih  razloga za statistički lošu kvalitetu ishrane navela veliki unos bijelog hljeba, peciva, suhomesnatih proizvoda, zatim slab unos ribe, orašastih plodova, mrkve i općenito nedovoljno raznovrstan unos voća i povrća.

U prilog populaciji koja je testirana ide veća potrošnja mesa peradi u odnosu na crveno meso kao i potrošnja, grahorica te korištenje ulja umjesto čvrstih masnoća.

Gičević je istaknula da je indeks kvalitete ishrane bio posebno nizak kod mlađih osoba, osoba koje žive u južnom djelu države tj. u Hercegovini, te samaca.

Prehrambene navike

Objašnjavajući pomalo neočekivane rezultate za jug države, obzirom na proizvodnju voća i povrća, Gičević je rekla u Hercegovini istina proizvode ove namirnice, ali ih ne jedu, nego prodaju.

Gičević je između ostalog navela da se više brine za tzv. sigurnost hrane zbog korištenja pesticida ili GMO, nego za sam njen nutricionistički kvalitet. Tako se, primjera radi, da se ne bi uzeli proizvodi koji bi mogli sadržavati pesticide poput voća i povrća, uzmu oni koji npr. sadržavaju trans masti koje su daleko opasnije.

Istraživanje je između ostalog provedeno kako bi se osigurali podaci za razvoj politika i strategija unaprjeđenja ishrane, te da se razvije samoodrživ model praćenja prehrambenih navika, koji može poslužiti kao primjer dobre prakse i u ostalim zemljama u regiji i svijetu.

Istraživanje o prehrambenim navikama stanovništva u Federaciji BiH prvi je zajednički istraživački projekt Federalnog zavoda za statistiku i Univerziteta Harvard.