Savjeti liječnika
Ovo je jedina stvar koju nikada ne biste trebali činiti ako imate artritis
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dok odrasli bilo koje dobi mogu dobiti artritis, to je zdravstveno stanje koje s godinama postaje sve češće. Približno 47% odraslih osoba od 65 godina i starijih ima dijagnosticiran artritis.
Dijagnoza artritisa ponekad može biti previše: već osjećate fizičku bol i vjerojatno se pitate hoće li ikada nestati i kako bi vas to moglo spriječiti da radite stvari koje volite, prenosi Parade.
To su opravdane brige koje treba imati, ali reumatolozi također kažu da one mogu dovesti do toga da ljudi s artritisom naprave pogrešku koja zapravo može pogoršati njihovo zdravstveno stanje umjesto da ga poboljšaju.
Kako znati imate li artritis?
Važno je znati da postoje različite vrste artritisa, koji imaju različite uzroke. Najčešći tip artritisa je osteoartritis, što je degenerativna bolest zglobova, koja najčešće zahvaća ruke, kukove i koljena.
Rizik od osteoartritisa raste s godinama i često proizlazi iz ozljeda zglobova ili prekomjerne upotrebe. Ova vrsta artritisa razlikuje se od reumatoidnog artritisa, koji je autoimuna bolest i upalno stanje.
"Osteoartritis može biti posljedica niza uzroka kao što su dob, ozljeda, prekomjerna upotreba zgloba, genetika i pretilost. To je degenerativna bolest zglobova koja se javlja kada dođe do degradacije hrskavice unutar zgloba što dovodi do promjena unutar kostiju, ukočenosti, gubitka pokretljivosti i boli," objašnjava reumatolog dr. Zeba Faroqui, dr. med.
Dr. Faroqui kaže da rani znakovi ove vrste artritisa obično uključuju bolove u zglobovima i ukočenost. "Bol se obično javlja zbog produljene aktivnosti ili pred kraj dana. Osoba s artritisom može osjetiti oticanje zglobova ili se osjećati nestabilno dok hoda", objašnjava ona.
Dr. Faroqui kaže da, u konačnici, dijagnozu postavlja liječnik, koji će vjerojatno obaviti fizički pregled i pregledati krvnu sliku, kao i rendgenske snimke.
"Laboratoriji ne dijagnosticiraju osteoartritis, ali mogu pomoći u isključivanju drugih sindroma koji bi se mogli pojaviti sa sličnim simptomima kao što su giht ili reumatoidni artritis. Rendgenska slika će pokazati suženje zglobnog prostora ili koštane izbočine kod pacijenata s osteoartritisom što će pomoći u potvrdi dijagnoze", dodaje.
Prema dr. Grace Wright, MD, PhD, savjetnici reumatologinje u New Yorku te osnivačici i predsjednici Udruge žena u reumatologiji, simptomi osteoartritisa mogu se pojaviti već u 30-im godinama, stoga je važno posjetiti liječnika ako osjećate bilo kakvu bol, osobito ako artritis postoji u vašoj obitelji.
Često, kaže ona, postoje prilagodbe načina života koje se mogu učiniti kako bi se smanjili simptomi. Na primjer, ako je netko pretio, formuliranje plana prehrane i načina života za mršavljenje može pomoći.
Što ne raditi ako imate osteoartritis?
Jedna pogreška koju dr. Wright ističe za mnoge ljude s dijagnosticiranim osteoartritisom jest prestanak svih oblika tjelesne aktivnosti. "Zglobovi su prostori između kostiju koji podupiru mišići, tetive i ligamenti. Kada mišići oslabe, oko zgloba nema potpore. Zato je vježba važna. Nikada nemojte prestati vježbati jer kad jednom izgubite mišićnu snagu, više ništa ne podupire zglob", objašnjava ona.
Ključ je, kažu oba liječnika, znati kako sigurno vježbati, na način koji podržava zdravlje zglobova. "Osoba s osteoartritisom trebala bi izbjegavati aktivnosti koje imaju visok rizik od ozljeda i one koje zahtijevaju pretjerano lupanje ili okretanje zglobova. Takve aktivnosti mogu uključivati trčanje po neravnom terenu, vježbe s velikim udarcima i podizanje teških predmeta," upozorava dr. Faroqui.
Ona dodaje da tjelovježba s velikim učinkom može pogoršati osteoartritis u zglobovima koji nose težinu kao što su koljena i kukovi. "To uključuje aktivnosti poput tenisa, košarke ili nogometa", kaže ona, objašnjavajući da izbjegavanje ove vrste vježbi smanjuje rizik od ozljeda hrskavice i progresije osteoartritisa, što će dovesti do manje boli i očuvane pokretljivosti.
Uz to, izostanak vježbanja povezan je s pogoršanjem osteoartritisa, dok se pokazalo da vježbanje od samo jedan do dva sata tjedno poboljšava simptome. Koju bi vrstu vježbi trebao raditi netko s osteoartritisom?
Dr. Wright kaže da su vježbe za jačanje tjelesne jezgre korisne jer pomažu u jačanju leđnih mišića, što podupire kralježnicu — dio tijela koji je često pogođen osteoartritisom. Hodanje, trčanje (sve dok je na ravnoj podlozi), vožnja bicikla, joga, pa čak i vrtlarstvo, svi su oblici kretanja koji mogu pomoći u poboljšanju osteoartritisa.
Dijagnosticiranje artritisa ne znači prestanak kretanja. Baš suprotno! Razgovarajte sa svojim liječnikom o vrstama vježbanja koje su najbolje za vas, kao i o drugim tretmanima koji mogu olakšati vaše simptome.
