Zbog pandemije povećan broj alkoholičara u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pandemija koronavirusa u Mostaru je povećala broj osoba koje konzumiraju alkohol, u blagom porastu je i broj konzumenata droga, dok pandemija nije utjecala na povećanje broja osoba koje kockaju.

Veći broj konzumenata alkohola

''Mogu sa sigurnošću reći da se povećao broj članova kluba u zadnjih godinu dana. Na osnovu toga možemo pretpostaviti da se povećao i broj osoba koje konzumiraju alkohol. Neizvjesnost koju pandemija nosi sa sobom povećava rizik od zloupotrebe sredstava ovisnosti, samim tim i alkohola. Ono sto sam u svom radu imala priliku primijetiti jeste porast anksiozne simptomatologije i nasilja, koje ponekad idu ruku pod ruku s konzumacijom alkohola'', rekla je za Bljesak.info mag. soc. rada Ivana Arapović, geštalt psihoterapeut pod supervizijom, obiteljski sistemski terapeut pod supervizijom u klubu ovisnika o alkoholu.

U Mostaru djeluju 3 kluba ovisnika o alkoholu, koji su bili aktivni i za vrijeme pandemije. Dva kluba su se prilagodila novim uvjetima u društvu te su sastanke kluba održavale online preko različitih društvenih mreža, platformi ili telefonski. Jedan klub je održavao sastanke uživo, pojašnjava Arapović.

''Ono što je bitno jeste da su sva tri kluba bila na raspolaganju cijelo vrijeme bez obzira na pandemiju. Stručni djelatnici kluba rade ne samo s ovisnicima nego i članovima obitelji, djecom što povećava broj pruženih usluga i direktnih korisnika kluba'', kaže Arapović.

Broj redovnih članova kluba kreće se oko 40 osoba tjedno, plus osobe koje dođu na procjenu, inicijalni razgovor ili koji sudjeluju na alkohološkoj školi.

Umjesto otkaza na liječenje

''Obrazac koji se ponavlja u zadnje vrijeme jeste da poslodavci u klubove šalju ovisnike o alkoholu, kao mjeru obveznog liječenja umjesto otkaza kod osoba koje su prekršile pravila radne etike'', istaknula je Arapović.

Na alkoholizam kao bolest se u našim krajevima gleda blagonaklono, dodaje, što nam samo govori o činjenici kako je alkoholizam rasprostranjen.

''Stručni djelatnici u klubovima djeluju na volonterskoj osnovi, što je rijetkost za ovakav način rada te se nadamo kako će se i ta praksa uskoro promijeniti'', poručila je.

Broj ovisnika o drogama u blagom porastu

Ravnatelj Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar dr. Siniša Skočibušić za Bljesak.info je rekao kako je broj konzumenata opojnih droga u blagom porastu, te da se po dva nova korisnika uključuju tjedno.

''Prosječna starosna dob korisnika je 42 godine, a većina njih su muškarci. Pandemija je svakako otežavajuća okolnost, kada je bio lockdown nisu mogli doći u centar. No mi smo i u tom razdoblju radili, jer najvažnija je dostupnost, pristup liječenju i konstantnost'', kazao je Skočibušić.

Dodao je da stres dodatno izlaže liječene ovisnike da se vrate konzumaciji-

Pandemija korona-virusa nije dovela do značajnije promjene u ponašanju odnosno učestalosti kockanja u našoj zemlji, kaže nam .dr. sc. Marko Romić, dr. med., spec. Psihijatar.

Lakše kockati od kuće

''Prije početka pandemije bila je izražena tendencija stalnog porasta broja patoloških kockara. Tijekom pandemije ta tendencija nije bitno smanjena. Djelomično se promijenio način na koji se ostvaruje klađenje i kockanje. Promjena se ogleda u činjenici da sve veći broj kockara kocka putem interneta, koristeći svoje mobilne telefone i računala. Ta promjena donekle će otežati i usporavati saznavanje obitelji za kockanje njenoga člana, pa će krajnji ishod biti veće materijalne štete, gubici i dugovi koje će napraviti kockari'', kaže Romić, govoreći da propadanjem pojedinca propadaju i obitelji.

''Gledano šire, patološko kockanje je već dovelo do razaranja velikoga broja obitelji, zaduživanja koja će se vraćati godinama, a u nekim slučajevima i desetljećima, velikog broja poremećaja na planu mentalnoga zdravlja djece i drugih članova obitelji, radi čestih svađa unutar njih i razvoda radi kockanja, a u budućnosti će svi ti problemi biti brojniji i teži. Propadanjem pojedinaca propadaju obitelji. Propadanjem obitelji propada cjelokupna zajednica'', kaže Romić, dodajući da na žalost, čini se da ta činjenica nikome nije bitna i nikoga ne zabrinjava, osim onih koji su izravno pogođeni tim problemom, a takvih je sve više.