Postotak pretilih u BiH sve veći

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) obilježio je 16. listopada Svjetski dan hrane skupom “Zdrava prehrana - Izazov modernog svijeta”.

Predavači su bili dr. Aida Filipović - Hadžiomeragić iz federalnog Zavoda za javno zdravstvo, te dr. Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu i nutricionistica Maja Trifković iz Odjeljenja za promoviranje zdravlja INZ-a.

Djeca pretila već u predškolskom uzrastu

Zdrava prehrana trenutačno je najveći javno-zdravstveni izazov, tako da se i dan hrane posvetio zdravoj prehrani, istaknula je dr. Filipović-Hadžiomeragić - naglašavajući da je od dva globalna javno-zdravstvena problema vezana za hranu u svijetu, u BiH znatno izraženiji problem pretilosti (gojaznosti), nego pothranjenosti, ali da je sa zdravstvenog aspekta posebice izražen problem unosa nedovoljnih količina minearala na dnevnoj bazi u organizam, stoji u PR priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Niz oboljenja, ali i smrtnih ishoda vezan je za problem uzrokovan hranom, a jedan od najčešćih u svijetu su kardiovaskularni problemi i zastoji, koji direktno ili indirektno potječu od prekomjerne ili nepravilne prehrane.

Govoreći o raznim dijetama, te načinima prehrane poput vegetarijanstva, veganstva i sličnih, gošća iz Sarajeva je istaknula da javno zdravstvo preferira zdravu prehranu - koja podrazumjeva ravnomjeran i pravilan unos raznih vrsta namirnica, dok bilo kakvo "odstupanje" treba da se sprovodi isključivo uz konzultacije i nadzor stručnjaka.

''Imamo više od 17,5 posto djece koja su prekomjerno teška ili pretila. Bilježimo trend porasta, jer je prije četiri godine bilo oko 12 posto pretile djece. Što se tiče pothranjenosti, takvih je od 2 do 2,5 posto, izuzev u grupama, kao što je romska populacija. Kod njih je taj postotak nešto viši od 9 posto'' kazala je Filipović- Hadžiomerović, te napomenula kako je postotak pretilog stanovništva u BiH oko 22 posto, po čemu smo u europskom vrhu.

Ravnomjeran unos kalorija i što više kretanja

Dr. Durmišević je ukazao na globalne trendove, ali i neke zanimljive primjere poticanja, "provlačenja" netočnih i neutemeljenih principa u javnost kao "istine o zdravoj hrani", ali i niz problema koje nose pretilost i neuhranjenost, koje se pojavljuju i u nerazvijenim državama, iako je brza i nezdrava hrana produkt zapadnog ubrzanog načina života.

Govoreći o nutricionističkim savjetima građanima, Maja Trifković je naglasila potrebu da se razbije mit o tome da je zdrava prehrana nešto što mnogo košta, sastoji se od neuobičajenih produkata, količina i termina unosa.

''Internet kao najbitniji medij današnjice prepun je dezinformacija i poluinformacija, pogrešnih postavki i pravo je umijeće da se u moru loših informacija nađu i iskoriste korisne informacije'', istakla je Trifković.

Još 2008. WHO je procijenio da čak 63 posto stanovništva ima prekomjernu težinu, a da je svako peto dijete do pet godina već pretilo. Od te djece, njih 80 posto ostaje pretilo i kad odraste. Ti zabrinjavajući podaci su dovoljan signal za reagiranje.

Pročitajte još

Skoro 20 posto djece u Mostaru ima prekomjernu tjelesnu masu