Što koristiti kada se jako znojiš: dezodorans ili antiperspirat i koje su zapravo razlike?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Antiperspiranti i dezodoranski rade na zapravo sasvim drukčiji način kako bi suzbili neugodan miris koji bi se inače širio oko nas, posebice ljeti. Antiperspiranti smanjuju znojenje dok dezodoransi povećavaju kiselost kože. Tako su dezodoransi prvenstveno kozmetički odnosno higijenski proizvod, a antiperspiranti zapravo utječu na funkcioniranje našeg tijela. Glavni razlozi zašto uopće koristimo dezodoranse i antiperspirante su miris i vlaga, piše Miss7.

Vlaga

Znoj je mehanizam koji tijelo koristi da izbaci višak topline i ohladi se, a na pazusima je najveća koncentracija znojnih žlijezda, nigdje na tijelu ih nema tako mnogo pa se tamo najviše i znojimo.

Naravno znojenje je kao prirodni proces normalan i poželjan, no nije baš ugodno kad hodamo svijetom s velikim vlažnim mrljama pod rukama jer znoj upravo na tom mjestu najlakše probije odjeću. Zato mnogi žele smanjiti znojenje. Također, znoj pridonosi i neugodnom mirisu tijela. Miris Sam po sebi, znoj nema izražen miris. Neugodan miris nastaje jer je vlažna toplina pazuha idalno okruženje za bakterije koje se na koži razdrađuju i tako nastaje, hm, smrad. Apokrine žlijezde koje se nalaze u pazušnim aksilama, na areolama, spolovilu i anusu sadrže veliku količinu bjelančevina, što je bakterijama lako razgraditi.

Kako radi dezodorans?

Deodoransi su stvoreni da spriječe neugodan miris tijela, ali ne i samo znojenje. Uglavnom su napravljeni na bazi alkohola i kad ih nanesemo kožu učine kiselijom što nije baš privlačno bakterijama. Također, imaju dodatno su parfimirani što bi trebalo pomoći da se prikrije eventualan neugodan miris.

Kako radi antiperspirant?

Aktivni sastojci antiperspiranata obično sadrže spojeve na bazi aluminija koji privremeno blokiraju pore kroz koje znoj izlazi na kožu pa je rezultat manje znoja. Ako antiperspiranti koji su u slobodnoj prodaji ne funkcioniraju postoje mnogo jači, no njih možeš uzeti samo u dogovoru s liječnikom. Ipak, postoji zabrinutost da spojevi na bazi aluminija u antiperspirantima, ako ih koža apsorbira, mogu utjecati na estrogene receptore stanica dojke. Međutim, prema udruzi American Cancer Society, ne postoji jasna veza između raka i aluminija u antiperspirantima. Čini se da tkivo raka dojke nema više aluminija nego normalno tkivo, prenosi HealthLine. Također, Studija iz 2002. provedena na 793 žene bez povijesti raka dojke i 813 žena s karcinomom dojke nije pokazala povećan broj karcinoma kod žena koje su koristile dezodoranse i antiperspirante u području pazuha. 2016. također je objavljeno kako ne postoji veza između povećanog rizika od karcinoma dojke i antiperspiranta.

Što kada koristiti?

Morat ćeš odlučiti sama. Neki se odlučuju na dezodoranse od sasvim prirodnih sastojaka - najčešće nemaju snagu kao oni poznatih brendova kozmetičke industrije, ali ako se ne znojiš puno, bit će dovoljno. Klasični dezić s polica ipak je većini nezamjenjiv pomagač, posebno u ljetnim mjesecima. I ako stvar funkcionira, super. Neki obećavaju svježinu i do 48 sati ili čak 72 sata (uvijek nas je intrigiralo pitanje u kojoj se to prilici ne možeš oprati 72 sata?), super. No ako te muči stvarno obilno znojenje i fleke koje probijaju odjeću (a usto ni miris nije bajan), vjerojatno će antiperspirant biti rješenje. Ipak treba imati na umu da njegovim korištenjem zadireš u funkcioniranje tijela i mijenjaš ga.