Meditirate li vi?
Što se događa s vašim mozgom ako meditirate svaki dan?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ljudi koji redovito meditiraju kunu se u to, ali drugi su često skeptični, misleći da je to pomalo ludo.
Ali što ako vam kažemo da je meditacija zapravo moćan način treniranja vašeg mozga da bude smireniji i oštriji? Da su znanstvena istraživanja pokazala da redovita meditacija može promijeniti oblik, veličinu i funkciju mozga?
“Meditacija zapravo može stvoriti strukturne promjene u mozgu. Pokazalo se da povećava sivu tvar u mozgu, osobito u područjima povezanima s učenjem, pamćenjem, regulacijom emocija i perspektivom,” kaže Mirela Loftus, MD, PhD, medicinska direktorica u Newport Healthcare.
Na temelju količine znanstvenih dokaza koji podupiru meditaciju, svaki bi je liječnik prepisao da se radi o tabletama, kaže dr. Gary Soffer, specijalist integrativne medicine na Yale Medicine.
Redovito meditiranje mijenja mozak na nekoliko načina, prenosi VeryWell Mind. Mijenja moždane valove, povećava sivu tvar i poboljšava povezanost unutar mozga. Također pojačava kemikalije poput dopamina i serotonina koje stvaraju dobar osjećaj.
Zajedno, te promjene nas čine sretnijima, mirnijima i oštrijima. Kao rezultat toga, bolje se možemo nositi sa stresom, ostati usredotočeni na zadatke i iskusiti veći osjećaj blagostanja u svakodnevnom životu.
Što svakodnevna meditacija čini vašem mozgu?
Iako je meditacija drevna praksa, znanost još uvijek otključava cijeli spektar njezinih dobrobiti. Porast istraživanja u posljednjih nekoliko desetljeća istraživao je učinke meditacije na mozak i tijelo.
Tehnike elektroencefalografije (EEG) i strukturne/funkcionalne magnetske rezonancije (MRI) korištene su za mapiranje mozga i proučavanje učinaka meditacije na mozak.
Dokazano je da meditacija mijenja mnoge aspekte strukture i funkcije mozga.
Povećava sivu tvar
Meditacija povećava količinu sive tvari u mozgu, osobito u područjima povezanima s učenjem, pamćenjem, regulacijom emocija i perspektivom, kaže dr. Loftus. Zapravo, slikovna istraživanja pokazuju da meditacija povećava veličinu i volumen mozga, zbog povećane koncentracije sive tvari.
Jača prefrontalni korteks
Redovita meditacija povezana je s povećanom debljinom prefrontalnog korteksa, koji je povezan s moždanim funkcijama višeg reda kao što su svjesnost, koncentracija, pamćenje i donošenje odluka, objašnjava dr. Loftus.
MRI skeniranje pokazalo je da osim povećanja sive tvari u prefrontalnom korteksu, meditacija također poboljšava neuralnu povezanost i kognitivnu funkciju u ovom području.
Poboljšava neuroplastičnost
Neuroplastičnost je sposobnost mozga da se mijenja i ponovno usklađuje na temelju novih informacija i iskustava. Meditacija povećava neuroplastičnost poboljšanjem obrazaca neuralne povezanosti u različitim regijama mozga.
Povećanjem povezanosti između različitih regija mozga, meditacija može poboljšati kognitivne funkcije, obradu informacija i emocionalnu regulaciju, kaže dr. Loftus.
Povećava dopamin i serotonin
Dopamin i serotonin su neurotransmiteri ili kemijski glasnici u mozgu. Meditacija je povezana s većom količinom pozitivnih neurotransmitera poput serotonina i dopamina u mozgu, kaže dr. Soffer.
Osim reguliranja funkcija poput spavanja, rasta i metabolizma, ove kemikalije igraju važnu ulogu u održavanju naše emocionalne ravnoteže, čineći da se osjećamo pozitivno i sretno.
Mijenja moždane valove
Meditacija ne samo da smiruje naš krvni tlak, brzinu disanja i otkucaje srca, ona također mijenja naše moždane valove. To nam pomaže da se opustimo, koncentriramo i bolje obrađujemo informacije.
Oni koji redovito prakticiraju meditaciju često pokazuju više razine gama moždanih valova, koji su povezani s povećanom percepcijom, rješavanjem problema i sviješću, kaže dr. Loftus.
Smanjuje veličinu amigdale
Amigdala, koja je odgovorna za odgovor na borbu ili bijeg, ima naviku smanjivanja kod ljudi koji redovito meditiraju, kaže dr. Loftus. Istraživanja pokazuju da to značajno smanjuje našu razinu stresa.
Pročitajte još
Dobrobiti meditacije
Kao rezultat ovih promjena u mozgu, meditacija nam nudi nekoliko mentalnih, emocionalnih i kognitivnih prednosti. Zapravo, osim što poboljšava određena stanja mentalnog zdravlja, također koristi našem živčanom i imunološkom sustavu, kaže dr. Soffer.
Istraživanja nam pokazuju da meditacija može poboljšati:
- Raspoloženje
- Emocionalnu regulaciju
- Samosvijest
- Pažnju
- Koncentraciju
- Memoriju
- Prostorne sposobnosti
- Funkcije izvršenja (razmišljanje, planiranje, donošenje odluka)
- Rješavanje sukoba
- Pomnost
- Opuštanje
- Samosuosjećanje
- Stres
- Spavanje
- Bol
- Anksioznost
- Depresiju
- Nesanicu
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
