Svako četvrto dijete u BiH pretilo, a svako treće pothranjeno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema istraživanju koje su proveli Ministarstvo za obrazovanje, znanost i mlade i Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo, 22,2 posto sarajevskih srednjoškolaca je pretilo.

Istraživanje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 7.644 učenika, od kojih čak 1.700 ima ovaj zdravstveni problem, piše Avaz.

Imuni sustav

Rezultati istraživanja pokazali su da je postotak pretilosti veći kod učenika, odnosno njih 944 od 3.790 ili 24,9 posto je pretilo ili ima povećanu tjelesnu masu. S druge strane, od 3.854 učenice, povećanu tjelesnu masu ili pretilost ima ih 756. Slična je situacija i u drugim krajevima zemlje, a sa problemom pretilosti susreću se i djeca mlađe dobi, upozoravaju liječnici.

Nutricionista Amela Ivković-O'Reilly kazala je za “Avaz” da je ovakav podatak uopće ne iznenađuje te da je konzistentan s ukupnom pretilom populacijom djece u BiH, a ne samo u Kantonu Sarajevo.

''Ovo znači da je svako četvrto dijete u BiH pretilo, što znači da ta djeca nisu promijenila svoje navike pa se danas radi o pretilim srednjoškolcima. To su djeca koja su u razvoju i to su njima najbitnije godine, tad se gradi hormonalni i imuni sustav organizma, dakle nešto na čemu se zasniva zdravlje do kraja života'', istaknula je Ivković-O'Reilly.

Dodala je da smatra kako se u rješavanje ovog problema treba uključiti cijelo društvo te da svi imamo odgovornost.

Već zakasnili

''Za borbu je potrebna šira platforma, koja će uključivati medije, zdravstvene radnike i prosvjetu. Inače, ovo je izuzetno ozbiljan problem, jer ti srednjoškolci stasaju u pretile odrasle osobe, koje će, ako ga već nemaju, za nekoliko godina razviti dijabetes ili neke druge autoimune bolesti. Dakle, oni će do kraja svog života biti na lijekovima i od mladih ljudi koji bi nama trebali plaćati penzije, pretvorit će se u teret za društvo i zdravstveni sustav'', naglasila je Ivković-O'Reilly.

Prema njenim riječima, u jednu ruku, već smo zakasnili da se uhvatimo u koštac s ovim problemom, ali još ima nade.
Prethodne generacije nisu imale toliko stresa

''Ovo nije nešto što se događa samo u srednjim školama u Sarajevu nego je to pošast modernog svijeta i to je odraz nekvalitetne hrane, nedovoljne fizičke aktivnosti i velike količine stresa tako da djeca sve manje i manje stavljaju naglasak na zdravu ishranu. Djeca sve više sjede i pod velikom su stresom, jer mi nemamo način kako da ih naučimo da se oni s tim nose. Prethodne generacije nisu imale toliko stresa u životu, jer su živjeli u drugačijem društvenom sustavu'', smatra Ivković-O'Reilly.

Problem je i pothranjenost

Istraživanje je pokazalo i da u sarajevskim srednjim školama postoji i veliki broj pothranjenih učenika, točnije njih 3.206. Između ostalog, utvrđeno je i da svako treće dijete ima poremećaj pothranjenosti, čak 31,4 posto, što je izuzetno zabrinjavajuće. U istraživanju se navodi da je među srednjoškolcima zabilježeno da čak 49,3 posto djece ima poremećaj pothranjenosti.

Podsjetimo, Ivković-O'Reilly je ranije boravila u Mostaru gdje je osnovce učila o pravilima zdrave prehrane te im je objasnila kakvu hranu bi trebali ponijeti u školu na odmor.

Za zdrave obroke u školi, vrlo važno je da se roditelji i djeca dobro organiziraju.

Što ponijeti na mali odmor

''Ono u čemu roditelji i djeca griješe je to da se ne pripreme za dan ispred sebe, učenici ponesu novac kako bi kupili sebi neke grickalice ili sendviče, a bilo bi bolje da se sendviči pripreme ujutro ili noć ranije. Primjerice može se napraviti sendvič od integralnog kruha, sa sirom, a sada je sezona povrća koje se također može staviti u sendvič. Ako se u sendvič može staviti mesa ili ribe, to bi bio super obrok jer onda imamo sve esencijalne masne kiseline. Također, možemo sačuvati ručak ili večeru od dana ranije. Ako nismo u prilici napraviti sendvič ili sačuvati večeru može se napraviti i neka forma zdrave salate. Treća opcija je da se ponese neko voće, primjerice jabuke ili kruške, u kombinaciji s orašastim plodovima'', savjetovala je O'Reilly.